Predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Sabora Boris Šprem i predsjednik Vlade Zoran Milanović slažu se da su odnosi Hrvatske i Srbije sve bolji, ali da još ima prostora za napredak.

'U zadnje dvije godine napravili smo, čini mi se, vidan pomak nabolje. Međutim, mi imamo dosta važnih otvorenih pitanja. Mislim da je došao trenutak da ih odlučno rješavamo. Najprije mislim na pitanje nestalih osoba, granica, ukradenih kulturnih dobara, sukcesije... To su sve ozbiljna pitanja, a kad su ljudi dobre volje mogu naći kompromise i rješenja koja su povoljna, dobra i prihvatljiva za obje strane', rekao je predsjednik Josipović

Na pitanje je li tužba za genocid veliki uteg za odnose Hrvatske i Srbije, Josipović kaže: 'Sigurno da u izvjesnoj mjeri to opterećuje naše odnose, ali mislim da to pitanje ima simboličnu vrijednost jer je Hrvatska podigla tužbu kad su odnosi Hrvatske i Srbije bili gotovo na nuli. Kada nije postojala perspektiva rješavanja problema i ostvarivanja legitimnih hrvatskih interesa, kada nije bilo suradnje Srbije s Haškim sudom i kada nije bilo govora o tome da se zajednički radi o pronalaženju nestalih osoba.'

Josipović kaže da se najprije mora procijeniti može li se uopće uspjeti u sporu ili se hrvatski interesi mogu lakše ostvariti bez tužbe? Upozorava da predmet tužbe nije ratna šteta te da je na tu temu 'već nešto dogovoreno'.

Upitan za sadržaj tužbe na kojoj je i on radio, Josipović kaže: 'Ja sam radio kao profesionalac na tom predmetu, mislim da je tužba solidna, da je pokazan velik broj zločina, da su tu pruženi dokazi. No, jesu li ti zločini takvi da se govori o genocidu, to moramo prepustiti sudu. Naravno, ako se postupak bude dalje vodio. Bez obzira na sudbinu te tužbe, mislim da je vrijedno da se ostavi podsjetnik na tešku povijest. Podsjetnik kao i svaki drugi koji se odnosi na tešku povijest i s porukom da se nikada više ne ponovi.'

Odnose između Hrvatske i Srbije vrlo dobrim je ocijenio predsjednik Sabora Boris Šprem, ali dodaje: 'Mogli bi biti bolji u korist građana Hrvatske i Srbije, moramo se potruditi oko toga.'

Kad je u pitanju tužba za genocid, Šprem kaže da je jasno da ona opterećuje međusobne odnose, ali dodaje: 'Moramo učiniti koliko god možemo kako bismo riješili probleme koji stoje na putu poboljšanju naših odnosa, a onda će se i to pitanje lakše riješiti. Kako će se riješiti, to ćemo vidjeti.'

Premijer Zoran Milanović smatra da su odnosi Hrvatske i Srbije 'solidni odnosi s velikim prostorom za napredak u obostranom interesu':

'Bio je rat, bili smo napadnuti, to je bilo prije 20 godina. Srbija je prostor gdje se govori sličan jezik. Postoji značajan prostor za hrvatske firme. To je naš interes, bez velike patetike i emocija: susjedi - partneri. Možemo raditi i poštivati se. Ništa više od toga ne treba, ako to postignemo to je velika stvar.'

Milanović podsjeća da je tužba za genocid podnesena 1999. godine, odnosno osam godina nakon teških zločina protiv Hrvatske: 'Na njoj se radi već 12 godina i u njoj su neki zahtjevi koje Hrvatska postavlja. U ispunjenju tih zahtjeva od strane naših, danas partnera u Beogradu, ovisi svaki daljnji razgovor o sudbini te tužbe.'