KUKURIKU PERE RUKE

Sabor krije popis povlaštenih umirovljenika kao zmija noge

04.01.2012 u 16:40

Bionic
Reading

Već više od dva tjedna saborske službe šute o zastupnicima 6. saziva Sabora, koji su odlučili otići u (povlaštenu) mirovinu. Poznato je samo da ih je do 21. prosinca 43 predalo zahtjeve za povlaštenom mirovinom, no o kojim se ljudima radi - zasad se samo nagađa

Gotovo trećina zastupnika (prema zadnjim podacima, 43 od 153) posljednjeg saziva Sabora odlučila je otići u mirovinu i predala je u saborskim službama zahtjeve za povlaštenu mirovinu. Jedini je to podatak koji smo još 21. prosinca uspjeli dobiti iz saborske Službe za odnose s javnošću, no iako smo već tada zatražili i imena sada već bivših zastupnika, do danas ih nismo dobili iako nam je, sukladno Zakonu o pravu na pristupu informacijama, Sabor kao tijelo javne vlasti to trebao omogućiti u roku od 15 dana, koji istječe upravo danas.

Iako je 21. prosinca u ime svih saborskih izvjestitelja i iz ostalih medijskih kuća upućen prvi zahtjev za informacijom, tportal je isti zahtjev saborskom PR-u ponovio i usmeno 22. prosinca te pismeno 27. prosinca i 3. siječnja. Uz obećanje da ćemo podatke 'dobiti sljedeći tjedan', nakon prve usmene molbe stiglo nam i obrazloženje iz saborskog Službe za odnose s javnošću da im podatke prvo treba poslati saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo, premda se mirovinama zastupnika odnosno zahtjevima za ostvarivanje prava u Hrvatskom saboru bavi Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove. Nakon drugog pismenog upita, na dodatnu usmenu provjeru ponovno smo dobili odgovor da ćemo 'podatke dobiti sljedeći tjedan', da bismo nakon zadnjeg pismenog upita dobili dodatno obrazloženje da 'podatke o tome tko je zatražio saborsku mirovinu ne možemo dobiti u Saboru, nego da je to zadužen Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje'.

U saborskoj Službi za odnose s javnošću tada su nas, naime, pokušali uvjeriti da Sabor zastupnicima samo izdaje potvrde o trajanju zastupničkog mandata koje su nužne za pokretanja postupka ostvarivanja prava na zastupničku mirovinu pri HZMO-u, no da to ne znači da će bivši zastupnici potvrde predati Zavodu za mirovinsko osiguranje i da bi, i da dobijemo podatke iz Sabora, oni bili potpuni.

Imena poznata tek u veljači?

Netom nakon objave ovog teksta javili su nam se i iz saborske Službe za odnose s javnošću. Kako nam je kazala šefica službe Ružica Šimunović: 'Svjesni smo da danas ističe rok u kojem vam moramo odgovoriti, ali donesena je odluka da ćete odgovor moći dobiti tek nakon sjednice Odbora za izbora, imenovanja i upravne poslove.'

Kada će se sjednica održati još se ne zna, ali to vjerojatno neće biti dok Sabor ne počne s redovnom sjednicom, što bi se trebalo dogoditi krajem siječnja.

No uvid u naputak koji je zastupnicima odaslao Odbor za izbor i i imenovanja iz prethodnog saziva pokazuje da Sabor ipak ima potpune podatke. Naime, kako stoji u naputku: 'Na postupak ostvarivanja prava na zastupničku mirovinu primjenjuju se odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju. Pravo se ostvaruje u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Postupak se pokreće na zahtjev zastupnika kod Područne službe u Zagrebu ili prema mjestu stanovanja. Za potrebe tog postupka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – Područna služba u Zagrebu od Hrvatskog sabora po službenoj dužnosti pribavlja potvrdu o trajanju zastupničkog mandata i obnašanju zastupničkih dužnosti (koju izdaje tajnik Hrvatskoga sabora) te potvrdu o visini neto plaće zastupnika (koju izdaje Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske - Odjeljak obračuna plaća).' Drugim riječima, HZMO je taj koji od Sabora traži potvrde i sukladno tomu u Saboru moraju znati koje su točno osobe, odnosno zastupnici putem HZMO-a zatražili zastupničku mirovinu.

No da budemo sigurni, upit smo poslali i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koji nam do trenutka pisanja ovog teksta nije odgovorio na pitanje. Do podataka smo pokušali doći i izravno kod predsjednika aktualnog saborskog Odbora za izbor i imenovanja Šime Lučina, koji nam je naravno, logično, kazao da nam podatke ne može dati na svoju ruku već da za to mora imati suglasnost odbora te da će informacije, ukoliko interes javnosti bude takav, zasigurno dati medijima.

Interes javnosti nije upitan – tportal nije jedina medijska kuća koja je zatražila ove podatke, a o interesu javnosti govori i to da su prethodnih tjedana u drugim medijima objavljivani tekstovi u kojima se, doduše, samo spekuliralo imenima onih zastupnika koji žele u mirovinu.

Zasigurno se zna da su zahtjeve za zastupničkom mirovinom predali bivši premijer Ivo Sanader te HDZ-ovci Andrija Hebrang, Krunoslav Markovinović i bivši predsjednik Sabora Luka Bebić, koji su to i javno potvrdili. Za zastupničku mirovinu prijavio se i SDP-ov Davorko Vidović, koji nam je to potvrdio prije neki tjedan, na dan konstituiranja novog saziva Sabora.

Osim mirovina, i druge povlastice

Iako imaju pravo na zastupničku mirovinu, ne znači da će svi koji su ostvarili uvjete to i iskoristiti. Naime, zastupnici mogu zamrznuti status povlaštenog umirovljenika te raditi neki drugi posao pa ga opet naknadno odmrznuti. Taj potez napravio je, primjerice, bivši predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, koji je zamrznuo saborsku mirovinu i danas prima plaću kao predsjednik svoje tvrtke.

Ako pak nakon prestanka mandata bivši zastupnici nisu ostvarili uvjete za mirovinu, imaju pravo na naknadu plaće, i to prvih šest u visini dotadašnje plaće te sljedećih pola godine pola te svote. Ako im je do ostvarivanja uvjeta za zastupničku ili starosnu mirovinu ostalo manje od godina, iznimno za cijelo to vrijeme mogu primati naknadu u visini cijele dotadašnje plaće.

No koliko je još zastupnika prijavilo mirovinu, nije jasno. Brojka se 21. prosinca zaustavila na 43, no, kako su ustvrdili u saborskim službama, rok za prijavu bio je do Nove godine, odnosno osam dana od konstituiranja novog saziva Sabora, pa je stoga moguće da se broj i povećao. Gotovo je sigurno da najveći broj saborskih umirovljenika čini HDZ. Naime, iz šestog saziva Sabora zastupnicima je ponovno postalo njih 11, a od ostatka HDZ-ovih sabornjaka iz šestog saziva čak ih 22 (ako se gleda samo dob) ima uvjete za povlaštenu mirovinu. Među njima su, osim već spomenutih Bebića, Hebranga i Markovinovića, i Ivan Jarnjak, Marina Matulović Dropulić, Ivo Andrić, Božo Biškupić, Karmela Caparin, Ivo Grbić, Neda Klarić, Nevenka Majdenić, Anton Mance, Nevenka Marinović, Boris Matković, Živko Nenadić, Niko Rebić, Vedran Rožić, Petar Selem, Dubravka Šuica, Marko Turić, Mario Zubović te sada već bivši HDZ-ovac Jerko Rošin

Sukladno godinama, uvjete za mirovinu imaju i HSS-ovac Stanko Grčić, SDP-ovci Željka Antunović, Antun Vujić, Dragutin Bodakoš, Mirjana Ferić-Vac, Zdenko Franić, Ivan Hanžek i Vesna Škulić, bivši nezavisni zastupnici Đurđa Adlešič i Zlatko Horvat, HNS-ovci Zlatko Koračević, Miljenko Dorić i Danica Hursa, IDS-ovac Marin Brkarić, SDSS-ovac Ratko Gajica te manjinci Zdenka Čuhnil i Nazif Memedi

Među onima koji su ispunili uvjete za zastupničku mirovinu nalaze se i članovi Kukuriku koalicije, koja se u predizbornoj kampanji glasno hvalila kako će ukinuti saborske mirovine. Ako se pita predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika Silvana Hrelju, u tome nema ništa sporno.

'To naše obećanje s individualnim zastupničkim pravima koja su iskoristili članovi stranka Kukuriku koalicije, nema nikakve veze. Mi smo i unaprijed znali da će ljudi iskoristiti svoja individualna prava i ona postoje i uvijek će biti korištena. Takav način stjecanja prava, da netko zbog toga što je izabran u Sabor može ići deset godina ranije u mirovinu, ili pak može ako je u Saboru odradio jedan ili dva mandata imati veću mirovinu od onoga koji je 40 godina vodio oko deset tisuća ljudi – odlučili smo da takvu praksu moramo dokinuti i da je vrlo pravično u Hrvatskoj da svatko ide u mirovinu na osnovu doprinosa koje je uplatio kroz radni vijek. Veliki problem je tu da se ne mogu donositi zakoni s retroaktivnom primjenom te da će to važiti samo za buduće zastupnike. Imam nekih naznaka da bi se željelo razgovarati o tome da mandat nešto vrijedi, ali nikako u smislu ovakvih prava, nego eventualno nekog simboličnog dodatka', prokomentirao nam je Hrelja postupke svojih kolega iz Kukuriku koalicije.

Naime, svi oni zastupnici šestog saziva koji su se odlučili za mirovinu, taj status ostvarili su po drukčijim uvjetima nego što će to biti za zastupnike aktualnog saziva. Sada već bivši zastupnici u mirovinu su mogli ići ako su napunili 55 godina, zastupnice 50 godina, i imaju 20 radnog staža, a u Saboru su odradili minimalno dvije godine plus jedan dan u komadu. Međutim, na zastupnike sedmog aktualnog saziva odnosit će se izmjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika prema kojima su godine starosti i za zastupnike i zastupnice povećane na 60, radni staž na 25 godina za oba spola te cijeli mandat od četiri godine proveden u Saboru.