Hrvatska SPORNI OVRŠNI ZAKON

'Je li Josipović zakone proglasio iz - Češke?'

Protiv Zakona o izmjenama Ovršnog zakona i Zakona o izmjeni Zakona o javnim ovršiteljima, kojima je hrvatski Sabor na prvoj svojoj sjednici u sedmom sazivu iznenada odgodio početak rada javnih ovršitelja za šest mjeseci, podnesena je ustavna tužba, odnosno dan je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom

Podnositelj tužbe, imenovani varaždinski javni ovršitelj Marko Lapaine, smatra da su spomenutim zakonima povrijeđena ustavna prava kojima mu se jamči da su svi pred zakonom jednaki, pravo na rad i slobodu rada te pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Usto, drži i da je povrijeđeno ustavno pravo kojim mu se jamči da se zakoni moraju izglasati u hrvatskom Saboru na način koji je uređen Poslovnikom Sabora RH.

Predlažući donošenje dvaju zakona, kako podsjeća Lapaine, klubovi zastupnika SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a pozvali su se na odredbe Poslovnika koji propisuje mogućnost da se zakon iznimno može donijeti po hitnom postupku kada to, između ostalog, nalažu i osobito opravdani razlozi. Međutim, pozivanje klubova zastupnika na 'opravdanu bojazan uslijed nedorađenosti sustava ovrha', odnosno nastojanje da se 'sustav ovrha poboljšao u cilju stvarnog doprinosa pravnoj sigurnosti i većoj vladavini prava', varaždinski javni ovršitelj smatra netočnim i nedovoljno pojašnjenim, ali istovremeno i protivno odredbama saborskog poslovnika.

Naime, kako upozorava, zakoni se mogu donositi po hitnom postupku samo iznimno kada to zahtijevaju interesi obrane ili drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu. Predlagatelji, kako naglašava Lapaine, nisu naveli nijedan od ovih razloga, jer za to ne postoje ni temelji.

'Postojanje navodne 'opravdane bojazni' nije pravna kategorija, bojazan nije pojašnjena, nije predloženo alternativno rješenje. Istovremeno potpuno je nejasno na koji način je bilo moguće utvrditi da postojeći zakon neće biti moguće primijeniti u praksi, da će njegova primjena dovesti do pravne nesigurnosti. Zakoni se u ukinutim dijelovima još uopće nisu počeli primjenjivati, pa svaka prethodna ocjena načina njihove buduće primjene predstavlja isključivo vrijednosnu političku spekulaciju, bez stvarnih pravnih razloga – nepoznatu kategoriju u postupku donošenja zakona', naglašava Lapaine te predlaže usvajanje ustavne tužbe i poništavanje oba zakona.

Ističući da Ustav RH ne poznaje niti precizira institut odgode primjene zakona, Lapaine posebno upozorava i da je spornim izmjenama zakonodavac stvorio 'potpuni pravni vakuum, jer sada više nema odredbi Ovršnog zakona po kojima bi se od 1. siječnja 2012. mogla provoditi ovrha u Hrvatskoj, jer odredbe starog Ovršnog zakona prestaju vrijediti 31.prosinca, a odredbe novog zakona koje to uređuju počinju djelovati tek 1. srpnja 2012'. Naime, zakonodavac je u brzini donošenja spornih zakona izmijenio odredbu čl. 340. Ovršnog zakona, ali nije dirao čl. 339. Ovršnog zakona, koji određuje primjenu starog Ovršnog zakona. Zbog toga ni sudovi, smatra Lapaine, neće moći provoditi ovrhe od siječnja iduće godine!

Ustavni sud Lapaine na kraju objašnjava da nije u mogućnosti priložiti osporene zakone u tiskanom obliku budući da u trenutku podnošenja ustavne tužbe još nisu valjano objavljeni, jer postoji samo njihova internetska objava, što se također smatra nedovoljnim da uopće stupe na snagu.

'Uvidom u dostupne odluke predsjednika RH kojima su proglašena oba zakona, razvidno je da uz odgovarajući poslovni broj odluke nose nadnevak 22. prosinca 2011. godine. No saborska sjednica na kojoj su izglasani sporni zakoni započela je u 16 sati, a oba zakona izglasana su tek nakon provedene diskusije oko 23 sata. Usprkos tome, do 24 sata, odnosno u svega sat vremena, zakoni su bili objavljeni u internetskom izdanju Narodnih novina, a prije toga proglašeni su posebnom odlukom Predsjednika RH, iako nije bio u Hrvatskoj već pogrebnoj svečanosti za pok. predsjednika Republike Češke, uvaženog gospodina Havela. Stoga se ima smatrati da je hrvatski Sabor objavio proglašenje zakona i objavio zakone u Narodnim novinama br. 150 prije nego što ih je formalno proglasio predsjednik Republike, jer on to fizički nije mogao učiniti', ističe Lapaine te upozorava da su sporni zakoni doneseni u postupku koji nije bio suglasan poslovniku, odnosno protivno odredbi Ustava.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još