Hrvatska EKOLOŠKA INVENTURA

Jesmo li bili (ne)prijatelji prirode u 2011. godini

Pregledom ekoloških zbivanja koja su obilježila godinu vladaju mahom incidenti i poneki usamljeni, ali ohrabrujući pozitivan događaj. Takvi su, primjerice, proglašenje Regionalnog parka Mura-Drava, ukidanje Zakona o igralištima za golf, poništavanje studije utjecaja za golf igralište Brkač u Istri, sprečavanje isušivanja močvarnog tla oko Jezera na Krku, sprečavanje zakona koji bi omogućio privatizaciju voda i slični

Po standardnom ključu, o upravljanju okolišem odlučuje se nedovoljno transparentno, uz nastojanja da se što više suzbije uloga javnosti i uz očite znake koruptivnih aktivnosti. Tome se protive udruge, ponekad potpomognute pojedincima iz akademske zajednice ili, sasvim rijetko, crkvenih struktura, zgodimice se probude veće skupine građana, kad događaj prijeti težim posljedicama ili kad iz nekih razloga dobije nacionalni značaj.

Međutim, neki upozoravaju da borbi za okoliš najviše nedostaje zelena politika u Saboru jer omogućava vlastima široke mogućnosti manipulacije na tom području i poništavanja uspjeha na terenu. Tako su ukidanje Zakona o golf igralištima lako nadomjestili Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i Zakonom o postupanju s nezakonitim zgradama. Vlast još lakše manipulira podzakonskim aktima, koji se donose u stručno manjkavim i korupcijom obilježenim ministarstvima. Brojni akti sami po sebi omogućuju tumačenje po aktualnim željama vlasti, a ako baš ni to ne ide, jednostavno izmijene propis koji će im to omogućiti, kao npr. nedavno Pravilnik o određenju sanitarnih zona.

O mršavom zelenom potencijalu svjedoče i rezultati općih izbora, na kojima su kandidati zelenih opcija prošli potpuno nezapaženo. Neki smatraju da su zeleni prošli znatno lošije od sklonosti birača. Neki su, međutim, zadovoljni činjenicom da je na mjesto ministrici okoliša došla Mirela Holy, koja uživa povjerenje dijela zelene scene. Sami početak nije baš ohrabrujući. Sektor okoliša morao se odreći prostorne politike. Ona je pripala Ministarstvu graditeljstva, koje je pod Čačićevom kontrolom, od koga i prijeti najveća opasnost prirodi i okolišu.

Eko-događaji koji su obilježili 2011.


Marjan

Od sredine siječnja počinje okupljanje građana za zaštitu Marjana, zbog namjere gradonačelnika Željka Keruma i nevjenčane supruge Fani Horvat da izgrade ugostiteljski objekt na plaži kod Prve vode. Zadnji put okupili su se 13. prosinca, nakon što su mediji izvijestili da je Ministarstvo izdalo mišljenje da se na Marjanu može graditi i bez donošenja Prostornog plana područja posebnih prirodnih obilježja. To je suprotno mišljenju izdanom u veljači.

Slavonski Brod


26. siječnja - osnovana je Građanska inicijativa za čist zrak, zbog zagađivanja atmosfere iz prekosavske Rafinerije nafte dulje od dvije godine i peticije s više od 18 tisuća potpisa. Nakon petnaestak dana, u Brodu je održan sastanak na kojem su bili predstavnici svih razina vlasti, na kojem je odlučeno da se nabavi oprema za praćenje kvalitete zraka, da se izradi studija o utjecaju onečišćenja na okoliš i druge mjere. U listopadu je ponovo javljeno da maksimalne koncentracije sumporovodika i benzena trostruko prelaze dopuštene vrijednosti, a u studenome sumporovodika čak – sedam puta.

Regionalni park Mura-Drava

10. veljače - Vlada proglasila područje Mure i Drave regionalnim parkom – čime je to postalo najveće nizinsko zaštićeno područje u Hrvatskoj. Odluka je donesena na temelju Zajedničke deklaracije o uspostavljanju prekograničnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav, koju je Hrvatska potpisala s Mađarskom 2009. godine. Zahvaća površinu površinom od 87.680 hektara koje se proteže u pet županija. Plan za park prirode Donja Neretva, nažalost, godinama ne može preskočiti ovakve prepreke.

Varšavska - Zagreb

Marko Lukunic/PIXSELL
Nova ministrica zaštite okoliša Mirela Holy uživa povjerenje dijela zelene scene
7. travnja - otvoren Stambeno-poslovni kompleks Cvjetni Hoto Grupe s ulaznom rampom za privatnu garažu u pješačkoj zoni. Pravo na grad i Zelena akcija održali prosvjed na kome su istaknuli da otvorenje dolazi nakon pet godina silovanja procedura i niza nezakonitosti te unatoč 55 tisuća potpisa i masovnih prosvjeda građana. Krinka za izglasavanje javnog interesa koji je bio nužan za realizaciju projekta bile su dvije javne dvorane i prolaz kroz blok do Gundulićeve, koji je zanemaren.

Brijuni Rivijera

1. srpnja - Gradsko vijeće Pule raspravljalo je o usvajanju prijedloga ugovora o realizaciji projekta Brijuni rivijera na lokacijama Hidrobaza, Pineta i Sv. Katarina i Monumenti. Hrvatska je Vlada 14. rujna utvrdila da je razvojni projekt Brijuni Rivijera cjeloviti razvojni projekt od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a dan kasnije raspisala javni natječaj. Zbog brojnih nedostataka, Udruženje hrvatskih arhitekata i Društvo arhitekata Istre ocijenili su ugovor o realizaciji projekta neprihvatljivim. Zelena Istra zatražila je da se on odbaci jer nema dokaza o njegovoj koristi za lokalnu zajednicu. Sljedeći sličan projekt na kojem se očekuju pritisci je Srđ, koji je zbog obaranja PUP-a zamro na neko vrijeme.

Duga Resa

5. srpnja – Građanska inicijativa u Dugoj Resi organizirala mirni prosvjed tražeći da se zabrani rad spalionici otpadnih ulja u krugu Pamučne industrije i spriječi prekomjerno iskorištavanje Mrežnice. Dva tjedna ranije Građanska inicijativa je poslala vlastima obavijest o peticiji koju je potpisalo 4.900 građana. Problem se razvijao još od kraja 2010, kad je inspekcija zabranila rad spalionice, a Ministarstvo okoliša ga ponovno odobrilo. Dok je problem kulminirao, Gradsko vijeće Duge Rese dodijelilo je tvrtki T7 VIS godišnje gradsko priznanje za razvoj gospodarstva jer je 'spasila Pamučnu industriju'. U rujnu Ministarstvo zaštite okoliša izvijestilo da onečišćenja zraka teškim metalima i spojevima dioksina i furana – nije bilo.

Brkač

6. listopada – Upravni sud RH po tužbi Zelene Istre i Zelene akcije poništio Rješenje MZOPUG-a o prihvatljivosti za okoliš zahvata izgradnje golf igrališta Brkač, objavile su te dvije udruge. Radi se o istaknutom krajoliku neposredno uz područja ekoloških mreža Posebni rezervat Motovunske šume i dolina rijeke Mirne. Četvero članova povjerenstva za ocjenu Studije utjecaja na okoliš odbilo je dati svoju suglasnost, unatoč čemu je MZOPUG ocijenio golf igralište Brkač prihvatljivim za okoliš. Ova bi presuda mogla biti prekretnica i važan presedan za utvrđivanje europskih standarda u proceduri sudjelovanja šire i stručne javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš, kažu u ZI i ZA.

Te Plomin C/3

Marin Tironi/PIXSELL
Pluća mnogih građana Hrvatske pate zbog  zagađenog zraka
19. listopada – otvorena javna rasprava za termoelektranu (TE) Plomin 3 ili C, koja bi s novih 500 MW bila četiri puta veće snage od TE Plomin 1 (120 MW), a zajedno s TE Plomin 2 (210) imala snagu 710 MW. Nevladine udruge su upozorile da je TE na ugljen vožnja suprotnim smjerom od EU, da je prostornim planom županije dopuštena TE na plin a ne na ugljen, i to jednake snage kao TEP1, da studija pokušava minorizirati utjecaj na zdravlje građana, da ne razmatra drugu lokaciju i tehničko-tehnološko rješenje i druge primjedbe.

HE Ombla

22. studenog – EBRD odobrio zajam od 123 milijuna eura za izgradnju HE Ombla kod Dubrovnika, uz napomenu da HEP treba napraviti studiju utjecaja na biodiverzitet Omble i plan upravljanja biodiverzitetom. Prethodno su održana predstavljanja projekta na kojima je javnost izrazila negativne stavove, a potom brojne udruge iz Hrvatske, BiH i Europe zatražile od banke da povuče stav, zbog procedure pripreme studija i odobrenja, zbog ogromnog utjecaja na okoliš, i zbog ekonomske neisplativosti. Gradnja HE Ombla se planira unutar Ekološke mreže, koja je proglašena zbog iznimno bogate špiljske faune.

Kaštelanski zaljev


1. prosinca – Građanska inicijativa za zaštitu okoliša Kaštelanskog zaljeva uputila otvoreno pismo javnosti zbog dopuštenja države tvrtki Cemex da u cementari loži opasni drvni otpad. Traži objašnjenje kako je do toga došlo usprkos protivljenju lokalne zajednice. Rješenje je naknadno povučeno. Građanska inicijativa podržava stavove kemičara i ekološkog aktivista Stanka Uršića, koji naglašava štetnost spaljivanja i poziva na reciklažu otpada.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još