Hrvatska NAKON IZBORNOG DEBAKLA

Hoće li HSS, HSLS i HSP nestati s političke scene?

Najveći gubitnici redovne parlamentarne smjene HSS, HSP i HSLS, redom velike stranke, bogate političke tradicije – propale su, što bi se narodski reklo – k'o Grčka. HSS je za dlaku ipak uspio održati parlamentarni status zahvaljujući mandatu što ga je osvojio Josip Friščić, dok su HSP i HSLS izgubile taj status. Nema ni HSS što slaviti jer stranka koja u Saboru nema svoj klub (a za to su potrebna najmanje tri zastupnika) i nije prava parlamentarna stranka. Predsjednici HSLS-a, HSP-a i HSS-a, Darinko Kosor, Daniel Srb i Josip Friščić, ponudili su ostavke, ali one nisu dovoljne da bi se ove stranke spasile od političke marginalizacije, pa čak i nestajanja

Glavni razlog debaklu 'velike trojke' činjenica je da su na izborima ovi gubitnici platili (HSLS i s kamatama) punu cijenu grijeha prema svojim biračima, koje su nakupili tijekom dva desetljeća, svojim političkim (ne)radom, (ne)sposobnošću, unutarstranačkim rasapima, svađama i podjelama i, a to im je po mnogima svima najveći grijeh – suradnjom i koaliranjem s HDZ-om, što ih je sve, nakon što bi ih vladajuća stranka progutala i ispljunula, koštalo gubitka osobnog identiteta.

Sada kada su isparili iz Sabora, a time ostali i bez izvora financiranja, glavarina, koje su uz ostale beneficije poput stranačkih prostorija i slično kao parlamentarne stranke primali, i kada su suočeni s problemom samog funkcioniranja i uopće opstajanja kao stranke, (HSLS je u svom postizbornom 'stečaju' već poslao svih šest svojih zaposlenika na burzu rada), trebaju pokušati i povratiti to povjerenje? Koliko će u tome uspjeti, ovisit će o tome u kolikoj će mjeri već prije lokalnih izbora 2013, a napose i parlamentarnih 2015. uspjeti otplatiti 'dugova' prema biračima koje zasigurno još uvijek imaju, ali ne i za sigurno. 'Ukoliko ne konsolidiraju redove, odstrane i očiste unutar vlastitih stranaka problematična tkiva kojim su 'zatrovana' i, što je još važnije, vrate se i ozbiljno prionu zastupanju programa svojih stranaka, umjesto političkih trgovina i političkog oportunizma, osobnih razračunavanja na štetu stranke i nelojalnosti kojima su sve tri stranke obilato ispunile stranice vlastitih dnevnika rada, mislim da će teško ili nikako vratiti barem dio političke moći i povjerenja birača kojem se nadaju i koje su dosad imali', izjavio je politički analitičar Davor Gjenero.

HSLS su parlamentarnog statusa koštali Adlešič i Čehok


Da je izborni zakon, koji izborni gubitaši stalno napadaju, u Hrvatskoj potpuno promašen, i da se na ovako skrojenim izbornim jedinicama D'Hondtova metoda zaista zlorabi u korist dvije najjače stranke, slaže se i Gjenero, ali bez obzira na manjkavosti zakona i apsolutnu nužnost njegove temeljite izmjene, ne vidi u njemu razlog za ovakav debakl nijedne od ovih stranaka. Naime HSLS, praktički i nije parlamentarna već od 2010. Tada su je, podsjetimo se, u Saboru napustili Đurđa Adlešič i Ivan Čehok, te se iz osobnih interesa odmetnuli iz stranke i kao nezavisni kandidati 'dizanje ruku' stavili na raspolaganje vladajućoj većini, HDZ-u, i od tada joj se sve više zameće trag, i bez obzira koliko kvalitetne programe imaju, gube kredibilitet i važnost ostajući bez glavnih igrača u stranci.

'Jedina karta koju je HSLS zaista imao bio je pripadnik stare garde Dražen Budiša, a on je imao nesreću da mu se kao protivnik u IX. Izbornoj jedinici suprotstavi 'fenomen', don Ivan Grubišić, koji se svojom neumrljanom političkom prošlošću (još uvijek ju doduše ni nema) i karizmom nametnuo svim, pa tako i liberalnim biračima, i odnio mu presudan broj glasova. No, na stranu to, HSLS, koji se od 1995, kada se već prvi put podijelio na frakcije, i otada polako dezintegrira, ima puno veći problem sa svojim opstankom, a to je nepovratno izgubljeno glasačko tijelo. Većim dijelom im ga je preotela, jačanjem konkretnijeg liberalnog programa u HNS-u, Vesna Pusić, dobar dio odnio im je i IDS, a pravi razmjeri HSLS-ovog poraza i raspada bit će vidljivi na idućim lokalnim izborima. Mišljenja sam čak da će se vrlo vjerojatno HSLS tada zapravo ugasiti i potpuno nestati s političke karte', izjavio je na pitanje o mogućoj sudbini HSLS-a Gjenero.

Tko je pravaše koštao mandata: D'Hondt ili Đapić?!

Davor Javorovic/PIXSELL
Kao prepreku ujedinjenju pravaša Ruža Tomašić i ostali bivši HSP-ovci isticali su Đapića
Drugi veliki izborni gubitnik, HSP, koji ima isti problem kao i HSLS – nije ušao u parlament – ima nešto povoljniju poziciju iako ih čeka 'brainstorming' u kojem će, poznavajući 'pravaški' temperament, biti prvenstveno jako puno 'storminga'. Srb se uporno odbijao odreći Ante Đapića, a njega i njegove političke krusade ostale 'pravaške' stranke, kao i većina u njegovoj matičnoj stranci, ne može više smisliti. Ruža Tomašić, koja svoj 'ogranak' stranke prava, sa sufiksom Starčevićeva imena, drži na pristojno visokom mjestu u neretvanskoj jedinici, ne želi niti sjesti za stol sa HSP-om bez ispunjenog uvjeta - Đapićeva odlaska iz aktivne politike u HSP-u. Iz poznatih razloga, Daniel Srb je morao dati ostavku i otvoriti put nekom novom vodstvu, a HSP dobro kotira na lokalnoj razini – imaju preko 30 načelnika i gradonačelnika i stotine vijećnika po županijskim tijelima (jedno od jačih uporišta imaju u Slavonskom Brodu, na čelu s gradonačelnikom Mirkom Dusparom), pa itekako imaju razloga unutar svih 'pravaških' stranaka pokušati postići dogovor i suradnju, neku vrstu federacije, te se nametnuti kao ozbiljna desna politička opcija sve do lokalnih izbora 2013, a pogotovo nakon njih, dok ih u suprotnom čeka scenarij sličan HSLS-ovom.

'Desno orijentirani glasači pokazali su da će radije glasati za HDZ, koji barem ima moć da u Saboru i Vladi održava desnicu na životu, nego za rasutu 'pravašku' stranku koja ni uz obilnu dozu sreće nije mogla dobiti više od jednog mandata u Saboru', pojasnio je Davor Gjenero. 'Što se opstanka stranke tiče, nitko od zaposlenih u HSP-u nije dobio otkaz, a rad stranke pokrivat će se prihodima koje HSP dobiva putem lokalnih vijećnika, članarina, donacija i općenito snalaženjem, borbom i jedinstvom, jer nas u iduće dvije godine samo jedinstvo i konstruktivan rad može održati na životu', rekao je predsjednik HSP-a Daniel Srb.

Friščić zasluženo odlazi u ropotarnicu prošlosti

Jedini koji su se usrećili ili, kako Josip Friščić, predsjednik u ostavci i njihov jedini predstavnik u Saboru kaže, 'utješili' pa ostali u Saboru, jest 'seljačka' stranka. Uz Friščićevu ostavku, kojemu se pripisuje to da je HSS-ovom porazu kumovao, uz već provjeren recept za propast, suradnju s HDZ-om, najviše utoliko što je politički trom, neaktivan, gotovo nezainteresiran i užasno slabih sposobnosti političke komunikacije, u HSS-u su najavili i rezanje broja zaposlenih, pa i moguće vraćanje financiranju od članarina svojih 52 tisuće ljudi. Dosada, kad su držali šest fotelja u Saboru, takav model financiranja im nije bio potreban, pa ipak prilično samouvjereno najavljuju da će i s pet zastupnika manje bez većih poteškoća zatvoriti potrebnu financijsku konstrukciju. Vrlo optimistično za stranku koja je sa šest spala na jednog zastupnika i u radu Sabora će imati utjecaj kao 'klinac kojeg nikad ne biraju u ekipu jer ne zna igrati'.

Međutim, od sve tri stranke HSS s pravom najviše može očekivati od lokalnih izbora 2013. kada će imati priliku učvrstiti svoju poziciju i pripremiti se za jaki povratak, na parlamentarnim izborima 2015. godine. Naime, statistika je pokazala da na lokalne izbore u pravilu izlazi daleko manji broj ljudi, i to pretežno izostaju glasači iz većih sredina, gradova, kao i oni koji svoje demokratske apetite zadovolje glasajući svake četiri godine za jednu od dvije najjače opcije. To znači da će u ukupnom broju birača zastupljenost onih iz ruralnih sredina, koji su i zainteresirani i involvirani u politička zbivanja u svojim općinama, biti daleko veća, a upravo su ruralni krajevi snažna uporišta HSS-ovog biračkog tijela.

Na pitanje o tome tko bi mogao biti idući 'seljački' predsjednik iz stranke nisu željeli komentirati jer ni sami sigurno ne znaju ali, prema nekim analitičarima, nameće se kao logičan odabir Damir Bajs. Političar besprijekorne prošlosti, proglašen najvrednijim ministrom, koji iza sebe ima cijelu županijsku organizaciju Bjelovarsko-bilogorske županije kojoj je i na čelu, i gdje HSS posljednje vrijeme stalno jača i raste, definitivno je u najužem izboru za poziciju vodećeg čovjeka u HSS-u.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još