Hrvatska OSJEČKI GPP

Na bolovanju dvije godine, kolege su mislile da je u mirovini

  • Autor: VLM agencija
  • 11.12.2011 16:08:19
  • 11.12.2011 16:03:10

Pred svima je na kolegiju 2009., kada sam došao u firmu, rekao kako ga je bivša uprava mobingirala i nije mu dopuštala da išta radi te da je pod stresom. Otišao je potom na bolovanje i nema ga do danas

Otkako je prije nešto više od dvije godine došao na mjesto direktora osječkog GPP-a, Igor Medić jednog zaposlenika gotovo da i nije vidio u tvrtki. Sve to vrijeme djelatnik je proveo na bolovanju. U njegovu je bolest, pak, prvi čovjek GPP-a posumnjao.

- Pred svima je na kolegiju 2009., kada sam došao u firmu, rekao kako ga je bivša uprava mobingirala i nije mu dopuštala da išta radi te da je pod stresom. Otišao je potom na bolovanje i nema ga do danas – priča Medić. Dolazio bi na nekoliko dana pa bi mu liječnik ponovno otvorio bolovanje.

'I zaboravili smo za njega. Kolege su čak mislile da je otišao u mirovinu – kaže sindikalni predstavnik Stjepan Knežević. Plaća toga zaposlenika viša je od prosječne u tom poduzeću. Na adresu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje direktor je nedavno poslao dopis u kojem je naveo sumnju u zlouporabu bolovanja. Rezultiralo je to ukidanjem bolovanja i vraćanjem “sumnjivog” radnika na posao. - Ponudili smo mu novi ugovor na drugom radnom mjestu, ali nije ga prihvatio pa mu je uručen otkaz – ističe direktor.

Rat sa zaposlenicima koji su se “izvlačili” na lažnu bolest vodi Medić od 2009. Zaprijetio je najprije detektivima, a i sama ta najava bila je dovoljna da ekspresno “ozdravi” gotovo četvrtina GPP-ovih radnika na bolovanju. Od tada 408 uposlenih, gotovo ih je polovica, točnije njih 195, otvorila bolovanje u 2008. Radnici su bolovali u prosjeku 38 dana. S posla su izostali ukupno 7342 dana! Od toga, na teret firme bilo je 3096 dana, a ostalo je palo na pleća HZZO-a. Godišnji trošak bolovanja iznosio je 3,3 milijuna kuna.

Medić je u obračunu otišao i korak dalje. Radnicima na bolovanju u posjet je poslao dvoje kolega s košarom voća, keksima i kavom. Dolazili su im na vrata, podijelili s njima par toplih riječi i pitali treba li im što pomoći. Oni koji zaista imaju zdravstvenih tegoba, posjetom su bili oduševljeni. No, neke od njih “izvdinica” nije zatekla kod kuće ni nakon dva-tri posjeta, što je samo potvrdilo direktorove sumnje u zlouporabu. Nesvakidašnje metode polučile su učinak i danas su u tvrtki zadovoljni. - Iako su nakon naših upita micali radnike s bolovanja, još se nikada nije dogodilo da nam je HZZO rekao kako je netko bio na lažnom bolovanju. To je statistički nemoguće – zaključuje Medić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još