Hrvatska NAKON DOČEKA SLIJEDI FINANCIJSKA DIJETA

U egzistencijalnom grču ulazimo u 2012.

Hrvatski građani u ovoj su izbornoj godini bili pošteđeni značajnijeg vala poskupljenja, no 'remen se itekako morao stezati' - štedjelo se na hrani, higijenskim potrepštinama, odjeći, obući... Godinu koja odlazi obilježili su niska stopa rasta BDP-a, pad industrijske proizvodnje, visoke kamate na kredite, velika nezaposlenost, zamrzavanje ili pak smanjenje plaća te niske mirovine koje ni ove godine nisu usklađene s plaćama. U 2012. stoga ulazimo s etiketom zemlje u kojoj je, prema procjeni Eurostata, stopa rizika od siromaštva među najvišima u Europi

Prag siromaštva odavno su nažalost već prekoračili mnogi hrvatski građani – od nezaposlenih preko umirovljenika pa do radnika koji mjesecima ne primaju plaću ili pak od svoje, pošteno zarađene plaće, ne mogu živjeti. Uz krajnje zabrinjavajuće gospodarsko socijalne pokazatelje kojima završavamo 2011. godinu te najavljeni rast cijena struje i plina koji bi za sobom, domino efektom, mogao pokrenuti pravi cunami poskupljenja, s pravom se postavlja pitanje - ima li nade da ćemo u 2012. ugledati svjetlo na kraju tunela ili ćemo pak uroniti u još dublji mrak.

Prema podacima iz listopada, u Hrvatskoj je milijun i 391.565 zaposlenih te milijun i 211.776 umirovljenika, što znači da se omjer između umirovljenika i osiguranika strmoglavio te sada iznosi 1:1,23 s trendom daljnjeg pogoršanja. Usporedbe radi, ne tako davne 1990. na jednog su umirovljenika bila čak tri osiguranika te se 'mnogo lakše disalo'. Prosječna neto plaća u rujnu bila je 5.397 kuna, odnosno 7.740 kuna bruto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bruto plaće su za prvih sedam mjeseci ove godine realno pale za 1,1 posto, iako su neto plaće, nakon ukidanja kriznog poreza, realno dva i pol posto više.

ZASTRAŠUJUĆE VISOK RIZIK OD SIROMAŠTVA

Prema procjeni Eurostata, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je 2,6 posto, a primjerice Grčka ima stopu od 20,1 posto; u zemljama EU 27  iznosi 16,4 posto. Najniže stope imaju Češka s devet posto te Nizozemska sa 10,3 posto, a najveće stope rizika imaju Bugarska i Španjolska - 20,7 posto, Rumunjska 21,1 posto te Letonija 21,3 posto.

Po kriteriju rizika od siromaštva, umirovljenici su i dalje najugroženija skupina. Mirovine se već pune dvije godine nisu usklađivale s plaćama. Prosječna mirovina za listopad, isplaćena u studenom, iznosila je tako tek 2.151 kunu, a prosječna dužnosnička mirovina za rujan, isplaćena u listopadu, čak četiri je puta veća te iznosi 8.906 kuna.

Prosječna plaća sretnika koji rade jedva pokriva 80 posto, a mirovina onih iza kojih je 30 i više godina radnog staža tek 60 posto cijene prosječne potrošačke košarice, koja je po izračunu NHS-a, u kolovozu vrijedila oko 6.693 kune. Doček Nove 2012. bit će najskromniji u domovima nezaposlenih hrvatskih građana kojih je, prema podacima iz studenog, čak 302.080, kao i u domovima korisnika socijalne pomoći.

STO TISUĆA IZGUBLJENIH RADNIH MJESTA


'Gospodarsko socijalni pokazatelji za ovu godinu su loši. Da uspijemo servisirati barem dio duga, potrebne su znatno više stope rasta. Visoki proračunski deficit svakako je još jedan dodatni teret, uz zapušteno hrvatsko gospodarstvo i nepostojanje gospodarske i socijalne strategije. Ogroman problem je i visoka cijena novca u Hrvatskoj odnosno visoke kamate na kredite. Oni koji su u recesiji zabilježili rast i pokretali nove razvojne cikluse, činili su to s mnogo jeftinijim kreditima. Skupa cijena novca se mora ugrađivati u cijene roba i usluga, a oni tada postaju nekonkurentni na tržištu. U takvim uvjetima, kada su njihovi proizvodi skuplji od konkurencije koja se financira jeftinijim kreditima, gospodarstvenici ni ne pokreću nove razvojne cikluse te nema ni otvaranja novih radnih mjesta. Bez jeftinih kredita nema razvoja', rekao je za tportal Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Istaknuo je da je čitavo stanje u društvu u cijelosti odraz, odnosno posljedica, nepostojanja gospodarske i socijalne strategije, ali i krivih poteza vlada i nesposobnih poslodavaca koji se ne znaju nositi s krizom. Odgovornost stoga, tvrdi Sever, snose i gospodarstvenici i političke elite zbog čijih je pogrešnih poteza u vrijeme krize izgubljeno više od sto tisuća radnih mjesta u realnom sektoru, mirovine i plaće su zamrznute, u državnim i javnim službama čak i smanjene za šest posto, a velik je broj i onih koji rade i mjesecima ne primaju plaću. Nelikvidnost je opet postala velik problem u Hrvatskoj u cjelini, a budući da se nije pronašao odgovarajući model da se taj problem visoke razine međusobnog neplaćanja riješi, mnoge su tvrtke i obrti propali.

PRISILJENI SMO ŠTEDJETI NA SEBI!

'Za vrijeme krize, poslovne banke u Hrvatskoj su, vođene žudnjom za profitom te pod utjecajem banaka majki iz inozemstva, podigle kamate na kredite, kako novim tako i postojećim dužnicima. To je dodatno urušilo standard građana te uzdrmalo već krhko gospodarstvo i izravno utjecalo na potrošnju. U uvjetima kada rate kredita rastu, plaće su zamrznute ili smanjene, mirovine također zamrznute, mjesečni dio dohotka raspoloživ za trošenje bitno je smanjen. Novo zaduživanje je skupo, stoga se građani sve manje zadužuju te manje i kupuju jer su prisiljeni štedjeti na sebi. Samo u krajnjoj nuždi kupuju nove kućanske aparate, renoviraju stanove i kuće, a novu odjeću i obuću kupuju tek kad im stara dotraje. Štede i na higijenskim potrepštinama što, naravno, ne znači niži stupanj higijene, nego kupnju proizvoda manje poznatih i jeftinijih marki te kupnju na akcijskim prodajama', objašnjava Sever.

Pritisnute neimaštinom, hrvatske su obitelji prisiljene štedjeti i na hrani za koju izdvajaju čak 31 posto prosječne plaće, a ista je stavka u europskim zemljama upola manja te u prosjeku iznosi oko 15 posto, a u nerazvijenim zemljama Europe je ispod 10 posto. Budući da je hrana visoka stavka u kućnom proračunu, hrvatski građani sve više kupuju na akcijskim prodajama te biraju jeftinije robne marke trgovačkih lanaca. Prema istraživanju koje je objavila Europska banka za obnovu i razvoj, Hrvati su tako troškove za prehranu srezali za čak 36 posto, a kućanstva u zapadnoj Europi tu potrošnju snizila su za 11 posto. Zaključak je jednostavan – hranimo se jeftinije, ali i nezdravije, što će, upozorava Sever, također u budućnosti pokazati neželjene posljedice.

U 2012. MOGUĆ RAST KAMATA NA KREDITE


'Dodatno straše projekcije za 2012. godinu, kako za Europu kojoj prijeti još jedna kriza, tako i za Hrvatsku. U krizi, banke majke hrvatskih banaka se konsolidiraju te i same podižu kredite kako bi očuvale i podigle solventnost. U narednoj godini stoga nije za očekivati da će one biti spremne pomagati svoje banke kćeri u Hrvatskoj u davanju kredita te ne možemo očekivati ni smanjenje kamata na kredite. U najboljem slučaju ono može biti tek neznatno, a u najgorem su moguća čak i povećanja. To će u prvome redu ovisiti o stanju u gospodarstvu, najavama i prvim potezima nove vlasti i uvijek problematičnim ocjenama rizika rejting agencija', ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Upozorava da ako gospodarstvo ostane bez povoljnih kredita, nema ni otvaranja novih radnih mjesta, a to će za posljedicu imati dodatno otežan život svih hrvatskih građana – i zaposlenih i nezaposlenih i umirovljenika. Sve ukazuje na to da će 2012. koja je pred nama biti teška i zabrinjavajuća godina u kojoj je izvjestan i novi val poskupljenja.

POSLJEDNJI POZDRAV JEFTINOJ STRUJI I PLINU

Iako se vrlo rijetko vuče paralela između standarda i plaća u Hrvatskoj i zemljama EU, građanima se jasno dalo do znanja - u svojim kućanstvima plaćate cijenu struje i plina koja je među najnižima u Europi!

Prema najnovijim podacima Eurostata, cijena struje za kućanstva u Hrvatskoj je 0,11 eura za Kilovatsat, a cijena u 27 zemalja EU čak 60 posto viša te u prosjeku iznosi 0,18 eura. Prosječna cijena prirodnog plina za kućanstva u Hrvatskoj je nešto preko tri kune po prostornom metru, a u EU između četiri i 4,50 kune. Od početka 2010. do polovine ove godine, cijene struje i plina za kućanstva porasle su u svim zemljama članicama EU, u prosjeku za sedam posto, stoga je za očekivati da će se u 2012. val tih poskupljenja preliti i preko hrvatske granice. Prema predviđanjima cijene struje za kućanstva mogle bi porasti između 15 i 30 posto, a prirodnog plina za 10 posto. Iako su argumenti jasni – poskupljenjem bi se tvrtkama distributerima osigurala sredstva za rad i za veća ulaganja, glasan je i jasan i vapaj većine građana čije su plaće premalene da njima podmire najnužnije životne troškove. Val poskupljenja potopio bi mnoge hrvatske obitelji kojima je voda već odavno došla do grla.

'Prosječna plaća i sada jedva pokriva 80 posto, a mirovina jedva 60 posto cijene osnovne potrošačke košarice, stoga je i najmanji udar poskupljenja komunalija i hrane težak udarac za hrvatske građane. Tražimo od političkih elita da iznađu nove modele i da ne idu ruku pod ruku s gospodarstvenicima u snižavanju radničkih i socijalnih prava nego da sa HNB-om pronađu model i rješenja za poslovne banke kako bi one snizile kamate na kredite jer upravo to je preduvjet za pozitivne pomake – kako u gospodarstvu, tako i u društvu u cjelini. Očekujemo da pritom ne posežu za jeftinim kreditima MMF-a, jer oni prema poznatim, prokušanim recepturama MMF-a i Svjetske banke imaju i svoju popratnu cijenu koja se često odmah ne vidi jer je u sjeni tih jeftinih kredita. Osiguranje vraćanja tih kredita vezano je, naime, uz rezanje plaća i mirovina, radničkih te zdravstvenih i socijalnih prava, prodaju nacionalnog blaga, a to nije prihvatljivo', poručuje Krešimir Sever.

NAKON DOČEKA NOVE SLIJEDI FINACIJSKA DIJETA

Prema rezultatima istraživanja provedenog u 34 europske zemlje koje je objavila Europska banka za obnovu i razvoj Hrvati su u dvije godine troškove prehrane već srezali za trećinu, izdaci za alkohol i cigarete smanjeni su za 28 posto, a potrošnja tzv. luksuznih proizvoda prepolovljena je.

Ipak, unatoč činjenici da hrvatski građani sve manje peglaju kartice, iz Hrvatske gospodarske komore predviđaju da će predblagdanska potrošnja ove godine biti čak i veća nego lanjska. Prema tim prognozama Hrvati bi, poneseni blagdanskom potrošačkom groznicom, u prosincu mogli potrošiti oko 11 milijardi kuna, a u lanjskoj predblagdanskoj sezoni potrošili su 10,5 milijardi kuna.
Nažalost, ma kako blještavo i veselo dočekali 2012., analitičari predviđaju da ona neće biti nimalo sjajna, jer nominalni rast plaća neće moći premašiti rast cijena, koji bi, po nekim procjenama, mogao biti oko tri posto.

Nije optimističan, ali zaključak je jasan - u godini koja dolazi živjet ćemo lošije te ćemo još teže spajati kraj s krajem.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još