U komentaru 'Izborna razotkrivanja' glavni urednik Ivan Miklenić napominje kako su birači vrlo snažno i rječito potvrdili da je 'povjerenje hrvatskih građana u političare iznimno nisko'.

Po podacima Državnoga izbornog povjerenstva (DIP), kako se podsjeća u komentaru, u deset izbornih jedinica na teritoriju Hrvatske pravo glasa imalo je 3.841.272 građana, a odazvalo se 2.378.969 građana (do zaključenja teksta nije bilo uključeno samo jedno biračko mjesto u III. izbornoj jedinici), što znači da se na izbore nije odazvalo čak 1.462.303 građana.

'Među onima koji se uopće nisu odazvali sigurno su znatan dio oni koji smatraju da nisu imali kome dati svoj glas', ocjenjuje se te napominje da istodobno od onih građana koji su izišli na izbore čak 40.933 nikome nije dalo svoj glas jer su ubacili u kutije listiće koji ne vrijede, a među njima sigurno je većina onih koji su tako željeli poručiti što misle o svim strankama i kandidatima na tim izborima.

Komentator smatra da ti podaci uvelike opovrgavaju manipulacije anketama koje ni u kojem slučaju nisu predvidjele niti pokazale toliku apstinenciju građana birača te su istodobno krik da se u Hrvatskoj pojave novi, moralni, kompetentni i svih repova lišeni političari.

'Izbori su također nedvosmisleno još jednom otkrili i potvrdili nakaznost hrvatskoga izbornog sustava koji je u biti, valja se prisjetiti, postavio još SKH - Stranka demokratskih promjena za prve višestranačke izbore, a koji nevjerojatno pogoduje pobjedniku', navodi se i napominje kako je Kukuriku koalicija - dakle koalicija SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a - po podacima DIP-a (bez jednog birališta u III. jedinici) dobila ukupno 977.478 glasova, što je tek nešto više od četvrtine glasova svih građana s pravom glasa i samo 41,08 posto glasova birača koji su izišli na izbore, a izborni sustav takav izborni rezultat nagrađuje s čak 80 od 140 zastupničkih mjesta u Hrvatskome saboru, što je 57,14 posto zastupničkih mjesta, koliko se biralo u deset izbornih jedinica.

Miklenić smatra kako doista nije dobro za razvitak demokracije u Hrvatskoj da stranka ili koalicija s dobivenih tek neznatno više od 25 posto, a manje od 30 posto glasova birača, ima stabilnu apsolutnu većinu u Hrvatskome saboru.

'Kao što se očekivalo, izbori su rezultirali promjenom obnašatelja formalne vlasti u Hrvatskoj te će sasvim sigurno sa sobom donijeti značajne kadrovske promjene - i u tome je vjerojatno najveća promjena koju donose izbori', navodi se i dodaje kako su izbori za Hrvatski sabor očitali posebno snažnu lekciju svima koji nisu uspjeli prijeći izborni prag, što upozorava na manjkavost izbornoga zakonodavstva koje sve dosad nije posloženo da bi stvarno bilo u službi općeg dobra, a ne pojedinih interesnih skupina.

'Naime, postojeće izborno zakonodavstvo omogućuje da se u Hrvatskoj za svake izbore razmahuje privid demokracije, a stvarno premalo pridonosi za njezin razvitak. Mogućnost da se gotovo svatko tko može skupiti po 14 kandidata za svaku izbornu jedinicu može kandidirati na parlamentarnim izborima doista je u funkciji njegovanja privida demokracije, a ne zajedničkoga dobra hrvatskoga društva', stoji, uz ino, u komentaru.