Hrvatska PREDSJEDNIK SA STUDENTIMA POLITOLOGIJE

Više pobornika EU-a među HDZ-ovcima nego SDP-ovcima

Predsjednik Republike Ivo Josipović u predavanju je studentima Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu izrazio nadu da će 'novi saziv Hrvatskog sabora nastaviti proeuropsku hrvatsku politiku, ali uz svježiju i drugačiju dinamiku, novi polet i novu mogućnost artikulacije vrijednosti koje se žele ostvariti'

Skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju i kvalitetnu regionalnu politiku predsjednik Ivo Josipović je na predavanju studentima politologije nazvao ‘dvjema stranama iste medalje’.

‘Jedan od uvjeta koje je pred nas postavila EU jest i dobrosusjedska politika, ali i činjenica da Hrvatska mora biti faktor mira i stabilnosti u regiji. Za to moraju i postojati regionalni partneri’, rekao je predsjednik Josipović.

Podsjetio je na podatak kako je među stranačkim članstvom HDZ-a u proteklom razdoblju bilo najviše pobornika EU, čak više nego među SDP-ovcima, što je ocijenio ‘rezultatom velikog ideološkog prevrata na dominantnom dijelu hrvatske desnice’.

‘HDZ je od relativno tvrde izolacionističke politike i retorike koja je bila izuzetno antieuropski raspoložena doživio velike promjene. Iako je centralna stranka desnice i izgubila izbore, postala je jako proueropska stranka’, ustvrdio je Josipović.

Jasno je i ukazao kako je SDP, kao najveća stranka ljevice, od samog početka bila izrazito proeuropski orijentirana, ali je i napomenuo kako, osim HSP-a, nijedna parlamentarna stranka nije bila protiv hrvatske budućnosti u EU. ‘Euroskepticizam jest legitimna politička opcija bez obzira što je osobno ne podržavam’, rekao je Josipović.

Podsjetivši studente na svoj inauguracijski govor, kad je kao ključne ciljeve hrvatske vanjske politike naveo ulazak u EU, regionalnu politiku i otvaranje prema tzv. trećim zemljama, odnosno partnerima poput Rusije, Kine, te država Južne Amerike i Azije, ukazao je kako je treći segment - zanemaren, posebice u gospodarskoj suradnji.

‘Unatoč nekim neslaganjima bivših premijera, braniteljskih udruga i desno orijentiranih opcija, odlazak u Sarajevo i otvaranje dijaloga s Borisom Tadićem pomaknuli su s mrtve točke odnose u regiji. Regionalnu politiku koju sam vodio podržao je velik broj hrvatskih građana, ali i Europa i Amerika’, uvjeren je predsjednik Josipović.

Nostalgija za predavanjima

Predsjednik Ivo Josipović počeo je predavanje porukom studentima kako osjeća ‘nostalgiju za vremenima kad je bio profesor i nije se bavio politikom’, no i priznao kako mu je posebno ‘dragocjeno iskustvo komunikacije s kolegama i studentima’.
Nije se dao ni smesti kad je jednom od sveučilišnih profesora u nekoliko navrata zazvonio mobitel kratko konstatiravši: ‘Starije generacije i nove tehnologije.’
Studente su zanimali odgovori što misli o podijeljenim vrtićima i školama u Vukovaru te kako naša država može pomoći prevladanju podjela u BiH.
‘Ne bih za svoje dijete izabrao poseban oblik educiranja, no to je stvar opredjeljenja. Nacionalne manjine imaju pravo na sustav vrtića, škola i fakulteta na svom jeziku i nitko im nema pravo to zamjeriti. Ipak, ono što nije dobro jest pokušaj opstruiranja mješovite škole, odnosno jednog konkretnog projekta po modelu u kojem se Srbi neće odvajati od Hrvata’, poručio je predsjednik.
Kad je politika prema BiH u pitanju, rekao je kako se Hrvatska ‘ne smije miješati u unutarnje odnose jedne suverene države, odnosno ne činiti ono što ne bismo voljeli da drugi nama čine’. ‘Moramo biti vrlo osjetljivi i znati mjeru utjecaja. Nitko ne može riješiti probleme, ako ih sami ne riješe u BiH’, rekao je Josipović.

Naveo je i konkretne probleme s najbližim susjedima, konkretno s BiH i Srbijom. Kao otvorena pitanja u odnosima s BiH naglasio je povrat izbjeglica, posebno dramatičnim ocijenivši pitanje Hrvata koji su protjerani iz Republike Srpske, reguliranje granice i aranžmana dvije države oko luke Ploče te neke imovinsko-pravne odnose.

U odnosima sa Srbijom na prvo je mjesto predsjednik Josipović postavio problem nestalih osoba, ukazavši kako se uz najmanje 900 građana hrvatske nacionalnosti još uvijek traži i toliko nestalih Srba. Ukazao je i na pitanje granice na Dunavu, pitanja povrata izbjeglica i njihovog stambenog zbrinjavanja, povrata imovine koji je ocijenio ‘ne više političkim i sigurnosnim, nego gospodarskim problemom’.

‘Bitna su i pitanja barijere za gospodarska ulaganja, sukcesija imovine bivše države, povrat hrvatskog kulturnog blaga, ali i pitanje zaštite nacionalnih manjina koje ne smije biti pitanje reciprociteta’, upozorio je Josipović.

Nagovijestio je i kako će se u nastavku svog mandata u vanjskoj politici zalagati za politiku suradnje i mira, zajedničke europske budućnosti, ali i kreativnosti u odnosima s najbližim susjedima.

Pogrešan pristup je razmišljanje o građenju nove Jugoslavije, jer ne vjerujem da ni među vama ima takvih. No za dobre odnose su svi, pa postoji puna suglasnost i želja da sve zemlje regije jednog dana postanu članice EU’, zaključio je predsjednik Ivo Josipović.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još