Hrvatska EKO-POGLED NA HE OMBLA

Zašto Europska banka podržava ekološki i ekonomski sporan projekt?

Okolišnu javnost Hrvatske potresla je odluka Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) da kreditira izgradnju HE Omble. Koliko je unisono protivljenje hrvatske javnosti tom ubogom projektu, vidljivo je po činjenici da nije bilo medija koji je proteklih mjeseci pokazao razumijevanja za njega, uključujući i one koji su očito bliski aktualnom režimu

Također, najizglednija politička snaga na skorim izborima, Kukuriku koalicija, negativno je klasificirala projekt jer joj on nije ni ekonomski racionalan ni ekološki prihvatljiv. Još dodaju da ga zbog toga HDZ nastoji pokazati ekonomski isplativim prodajom tzv. tehničke vode iz HE Ombla arapskim zemljama.

Tako projekt je nastavila podržavati samo šačica izravno zainteresiranih ljudi iz vrha HEP-a, iz Vlade i najbliži suradnici na projektu. Čak je i iz gornje strukture HEP-a bilo ljudi koji su koristili priliku i namigivali aktivistima da su uz njih. Međutim, i spomenuta skupina korumpiranih državnih službenika, koja je projektu dala zeleno svjetlo, zaobilazno ga se odrekla i priznala da ga nije moguće braniti Na jednom okruglom stolu prije nekoliko dana oni su rekli da projekt danas ne bi prošao. Nije mogao ni tada jer su sve životinje pećina zaštićene zakonom z 1994. čak iako se nigdje ne navode kao pojedinačno zaštićene vrste. Kao što su danas svi speleološki objekti sastavni dio Nacionalne ekološke mreže. I kako bi ono što je jučer bilo loše, moglo danas biti dobro?!

Jedan popularni pregled obuhvaća deset najvažnijih vodenih vrsta nađenih u Velikoj Britaniji. Toliko ih je otprilike opisano za znanost samo u Ombli, u kojoj je do sada evidentirano 35 vrsta – uglavnom usko endemičnih za južne Dinaride – ali ih zacijelo mora biti tri puta toliko. Slabo bavljenje podzemnom faunom u Velikoj Britaniji odražava se i na aktivnosti i položaju Britanaca u članstvu Međunarodnog biospeleološkog društva (SIBIOS). Ukupno ih je u Društvu troje članova – za razliku od recimo 12 Slovenaca ili 8 Hrvata. Također, nijedan Britanac nije član trinaestočlanog upravnog tijela SIBIOS-a niti je ijedan ikada bio predsjednikom društva. Dakle, s jedne strane Britanci nisu istrenirani da uočavaju važnost podzemne faune, a s druge strane, tolika njezina sveprisutnost u zemljama Dinarskog krša može činiti opravdanom pomisao da nešto treba 'žrtvovati za razvitak'. Zato treba razumjeti zašto EBRD ne razumije podzemnu faunu.

Razlozi koji HE Omblu čine lošim projektom višestruki su i više puta su javno objašnjeni. Tek najkraće, ponovimo da su nezavisni stručnjaci utvrdili da HE Ombla neće moći postići vododrživost zbog prelijevanja u susjedne vodonosnike, da će, prema Hrvatskom biospeleološkom društvu, koje okuplja sve relevantne stručnjake za podzemnu faunu u Hrvatskoj, okolišne promjene donijeti masakr biodiverziteta u njegovu najznačajnijem središtu i, konačno, da će dokrajčiti ostatke kulturne memorije nekadašnjeg rajskog krajolika dubrovačke prošlosti.

Tijekom prošlog mjeseca predstavnici EBRD-a susreli su se s više skupina u Hrvatskoj i BiH koje su ih potanko upozorile na opasnosti po Omblu. Predstavnici EBRD-a svaki put su naglasili da njihova banka ima strogu okolišnu politiku te da će kredit odobriti nakon što se uvjeri da će ekološki i socijalni utjecaji projekta biti pozitivni.

EBRD je, međutim, ovih dana odobrio kredit prije nego se mogla i u što pozitivno uvjeriti. U priopćenju banke se kaže da EBRD kreditom pomaže Hrvatskoj razviti izvore obnovljive energije i naglašava da će biti u tijesnoj vezi s hrvatskom stranom kako bi bila sigurna da će se sve odvijati po hrvatskim zakonima i načelima Europske unije. Kao uvjet realizacije kredita postavlja izradu studije biološke raznolikosti i plana upravljanja okolišem Omble. Dok toga ne bude, kaže, neće početi realizacija kredita.

Unatoč svemu, to je priopćenje obespokojilo ljude koji brinu o okolišu. Kako je moguće da ono što je jučer falsificirano – danas bude mjerodavna realnost? Zašto nije zatraženo da Hrvatska provede nezavisnu studiju utjecaja prije nego se kandidira za kredit EDRD-a? Kako se može obnovljivim izvorom smatrati hidroelektrana u središtu podzemnog biodiverziteta osim ako na vodu ne gleda kao puku tehničku sirovinu. I dalje, kako je moguće prostor namijenjen za mrežu Natura 2000, u čijem proglašenju presudnu ulogu imaju znanstveni, a ne socijalni ili ekonomski razlozi, podvrgnuti korjenitim promjenama okoliša, a da se upotreba smatra prijateljskom i harmoničnom? Tako usklađenje ne može zamisliti jedan viši službenik Državnog zavoda za zaštitu prirode kad smo ga diskretno zapitali za mišljenje.

Postoje najmanja dva važna razloga za ovako žalosnu situaciju. Prvi ide na teret Hrvatske. Ona nije bila u stanju dovoljno istražiti i adekvatno evaluirati svoje najveće prirodne vrijednosti, koje su ujedno i njezina najistaknutija prirodna obilježja u svjetskim razmjerima. To je njezin krš sa svojim geodiverzitetom i biodiverzitetom. Od Hrvatske se to očekuje jer ona zajedno sa svojim dinarskim susjedima treba kreirati tu sliku, budući drugdje te vrijednosti ne postoje u takvom obliku. Kao što Švicarska ima sliku Alpa ili Amazona tropskih šuma, a Galapagos biodiverziteta. Upravo širi prostor Omble svjetski biospeleolozi ponekad nazivaju 'podzemni Galapagos', ali, nažalost, šira javnost, pa i dobar dio onih koji određuju politiku upravljanja okolišem to ne znaju.

Drugi je razlog u samom EBRD-u: logika te javne financijske ustanove Europske unije je uvećavanje vrijednosti novca, u kojoj su glavni igrači stručnjaci za financije. Hoćeš-nećeš, neki savjetnik za okoliš je sporedni igrač i njegova riječ ima manju težinu. K tome, sjedište banke je u Velikoj Britaniji i veliki broj službenika su Otočani, što se prenosi i na pravila ponašanja. Britanija izrazito oskudijeva u biodiverzitetu – primjerice, na skoro 230 tisuća četvornih kilometara ima svega 1.623 biljnih vrsta, što je 231 vrsta manje od našega Velebita čija je površina sto puta manja – a podzemni biodiverzitet skoro i ne poznaje.

Mimo svih ovih problema, odobravanje HE Omble može naići na prepreke povezane s prirodom njezina prekograničnog vodonosnika. Sliv Ombla je tek manjim dijelom na području Hrvatske, a većim na području BiH. U takvim okolnostima mora doći da suradnje država, što do sada nije bio slučaj. U Sarajevu je s predstavnicima Europske banke 17. studenoga održan sastanak više ministarstva, vodoprivreda, elektroprivreda, stručnih i nevladinih organizacija. Na njemu je istaknuto da bosanskohercegovačka strana do sada nije upoznata s planovima Hrvatske u vezi s Omblom i zatraženo da postupi po svim relevantnim međunarodnim konvencijama, da redovito izvješćuje BiH i o svim postupcima i da se zbog mogućih utjecaja na području BiH trebaju provesti dodatna istraživanja. Dodatno, Elektroprivreda srpskog entiteta zatražila je da se prije izgradnje HE Ombla osmisli evakuacija visokih voda iz Trebinja koje je podložno poplavama, a oni predlažu da se to dogodi novom cijevi u HE Plat na jadranskoj obali.

Dakle, na Ombli se sastalo niz nepovoljnih unutarnjih i vanjskih okolnosti, koje je Europska banka vješto uskladila u svoj osnovni cilj produkcije kapitala. Za jednu financijsku ustanovu manje je važna isplativost projekta sa stanovišta korisnika kredita. Najvažnije je da je klijent jedna državna firma čije će sve financijske dubioze – narod pozlatiti.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još