Hrvatska NA BOLOVANJU I PO 10 GODINA

Lažni bolesnici državu koštaju 300 milijuna kuna godišnje

Hrvatima koji su se od otkaza, posljedica propasti privatnih tvrtki ili jednostavno kako bi radili u fušu 'sklonili' na dugotrajna bolovanja i ondje čekaju mirovinu od 2012. je godine – odzvonilo. Naime, prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je na snazi od siječnja 2009, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prestaje isplaćivati naknade za bolovanja dulja od tri godine jer za to nema medicinskog opravdanja, otkriva Večernji list

To je samo jedan od načina kojim je direktor HZZO-a dr. Tihomir Strizrep odlučio doskočiti lažnim bolesnicima, sve većem problemu koji državu godišnje stoji i 300 milijuna kuna.

Najviše dugotrajnih bolesnika u Dubrovniku

Među 50 pacijenata koji su na neprekidnom bolovanju u trajanju od tri do gotovo 12 godina više je muškaraca nego žena. Najviše je osoba iz Dubrovnika, a slijede Splićani, Siščani, Zagrepčani, Karlovčani, Osječani. Oboljele, koji su stari od 33 do 59 godina, za rad su najčešće onesposobile različite bolesti psihe, kostiju i mišića, a ima i pacijenata koji nižu dijagnozu za dijagnozom. Jednu bolest taman izliječe, a uhvati ih druga.

'Prije dvije godine ukinuli smo i tročlana liječnička povjerenstva kojima su liječnici opće prakse slali pacijente kako bi kontrolirali opravdanost ili produljili bolovanja. Liječnici iz povjerenstava postali su ovlašteni doktori kojima je posao da odlaze u ordinacije obiteljske medicine i opravdanost bolovanja kontroliraju na licu mjesta, iz kartona pacijenta', objasnio je za Večernji list šef HZZO-a. Time su, dodaje, ovlašteni doktori postali i sami odgovorni za kontrolu bolovanja otvorenih u ordinacijama opće prakse, ali je i HZZO, jer ne postoji pojam suodgovornosti, dobio mogućnost da lakše kontrolira njihov rad.
A kada ovlašteni doktor utvrdi da je obiteljski liječnik pacijentu neopravdano otvorio bolovanje, ono se odmah prekida pa lažni bolesnik već sljedećeg dana mora na posao.

'Liječnik koji je takvo bolovanje otvorio, ako je riječ o prvom prekršaju, dobije opomenu, no ponovi li prekršaj, platit će novčanu kaznu u iznosu od 10 do 30 posto mjesečne glavarine, a Zavod može pokrenuti i postupak raskida ugovora', objašnjava dr. Strizrep i dodaje da najviša kazna koju je obiteljski liječnik platio za otvaranje lažnih bolovanja iznosi 11 tisuća kuna. Lani je, nastavlja, na zahtjev poslodavaca, uz redovne, provedeno i 4500 izvanrednih nadzora bolovanja, a među kontroliranima je otkriveno čak 33 posto lažnih pacijenata.

Spomenute mjere urodile su plodom pa će, za razliku od 2007, kada je u sklopu naknada za bolovanja isplaćeno oko milijardu i pol kuna, ove godine biti isplaćeno oko 965 milijuna.

No, iako je zbog pooštrenih kontrola lažnih bolovanja znatno manje, još ih uvijek ima, a direktor HZZO-a tvrdi kako se najveći problem krije u komisijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Na bolovanju gotovo 12 godina

Ana Marija Kalajžić, 57-godišnja frizerka iz Ploča, hrvatska je rekorderka po danima provedenima na bolovanju. Nižući dijagnozu za dijagnozom, ta je žena na bolovanju do danas provela ukupno 11 godina i devet mjeseci. 'Ja sam školski primjer kako jedna bolest vuče drugu', objasnila je svoje stanje za Večernji.

'Nakon što pacijenti, svakih šest mjeseci, odu na komisiju HZMO-a koja mora procijeniti njihovu (ne)sposobnost za rad, najčešće se vraćaju sa zaključkom: bolest u fazi liječenja', otkriva dr. Strizrep. Ni danas mu, ističe, nije jasno kako je moguće da su, unatoč izlascima pred HZMO-ovu komisiju, neki pacijenti na bolovanju ostali i dulje od deset godina.

'Takva su bolovanja vrlo upitna jer, medicinski, pacijent nakon određenog vremena provedenog na liječenju mora biti ili sposoban ili trajno nesposoban za rad', objašnjava šef HZZO-a i dodaje da svaka bolest ima i faze remisije u kojima pacijenti imaju razdoblja normalnog života, pa bi bilo logično da se i dugotrajna bolovanja barem nakratko prekinu.

Iako smo objašnjenje parametara za bolovanja koja su otvorena u prošlom desetljeću pokušali dobiti od direktora HZMO-a Mile Rukavine, oni će do daljnjega ostati tajna. Do direktora HZMO-a, naime, novinari nisu uspjeli doći jer je otišao na sastanak, a iz HZMO-ove službe za odnose s javnošću su poručili kako njihovi vještaci u invalidskim komisijama imaju visoku autonomiju u radu, pa ni direktor ne bi mogao pomoći oko objašnjenja parametara po kojima je netko na bolovanju 10 godina.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još