Hrvatska GODIŠNJICA POKOLJA

Ratko Mladić mora odgovarati za Škabrnju

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomeniku na masovnoj grobnici, misom zadušnicom i središnjom komemorativnom svečanošću danas je obilježena 20. obljetnica stradanja Škabrnje

Izaslanik predsjednika Republike general pukovnik Slavko Barić, zamjenik načelnika Glavnog stožera, na komemoraciji je pročitao govor koji je za svečanost pripremio predsjednik Ivo Josipović, koji zbog magle nije mogao doći iz Vukovara u Škabrnju.

General pukovnik Barić je istaknuo kako su Vukovar i Škabrnja simboli hrvatske žrtve. 'Ovakvo stradanje je bez presedana. Zločinci u Vukovaru i Škabrnji nisu imali milosti. Rane su preduboke i teško zacjeljuju, osuda zločinaca ne bi ih izliječila, ali bi ih sigurno ublažila', poručio je general pukovnik Barić, dodavši kako Ratka Mladića i ostale zločince kazna mora sustići te da od toga ne smijemo odustati.

Ministar Božidar Kalmeta, izaslanik predsjednice vlade Jadranke Kosor, istaknuo je kako okupatori nisu uspjeli u svojoj namjeri jer je ljubav naših ljudi prema svome ognjištu bila jača od ikakve sile. Zbog toga i naših branitelja danas i imamo neovisnu Hrvatsku koja će 1. srpnja 2013. ući u Europsku uniju, poručio je ministar Kalmeta, dodavši kako je ponosan jer danas gledamo Škabrnju ljepšu nego ikad, živu Škabrnju, punu mladih ljudi koji u njoj žive.

Zapovjednik škabrnjskoga samostalnog bataljuna Marko Miljanić je, podsjetivši na mnoge zločince koji nikada nisu odgovarali za zločine u Škabrnji, dodao: 'Kažu da je general Ante Gotovina previše granatirao Knin, a ja vam kažem da je svaki dan od 1. listopada 1991. do pada 18. studenog na Škabrnju palo više granata u jednome danu nego na Knin, Gračac, Benkovac i Obrovac u cijeloj 'Oluji'. Ali general Gotovina u Haagu odgovara za 'Oluju', a Ratko Mladić ne odgovara za Škabrnju. Tko nam je kriv? Krivo je naše pravosuđe i ljudi koji su vodili našu politiku i diplomaciju.'

Inače u Škabrnji se danas okupilo više tisuća ljudi iz cijele Hrvatske, a po procjeni policije, na središnjoj komemoraciji okupilo ih se oko 3000. Obilježavanje je nastavljeno polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa i spomenika svim poginulima u Domovinskom ratu na mjesnome groblju u Škabrnji.

Prije dvadest godina 18. studenog, prvog dana srpske okupacije, ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana, a tijekom višegodišnje okupacije sve do oslobođenja u 'Oluji' 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema obitelji u kojoj netko od najmilijih članova nije stradao.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još