Hrvatska HEBRANG O PARTIZANSKIM ZLOČINIMA

'Uhićenje Boljkovca samo je zakašnjela predstava'

'Slučaj Boljkovac je jedna zakašnjela predstava, jer je većina počinitelja najstrašnijih zločina nakon Drugog svjetskog rata već davno umrla. Nekolicina živih danas ima 90 i više godina pa je kasno da im se sudi, jer je upitno hoće li i razumjeti što se uopće događa', smatra Andrija Hebrang, inicijator osnivanja Ureda za otkrivanje grobova žrtava komunizma

Prošloga je ljeta u Hrvatskom saboru prihvaćen Hebrangov prijedlog zakona o formiranju posebnog tijela koje bi se ne samo bavilo otkrivanjem stratišta žrtava likvidiranih nakon 1945, nego i njihovim dostojnim obilježavanjem.

'Nema u tome politiziranja, niti je cilj nečije procesuiranje, odnosno istraživanje političkih i povijesnih okolnosti, nego davanje digniteta nevinim žrtvama koje imaju pravo na obilježeni grob. Svi narodi su obilježili grobišta žrtava, osim Hrvata, pa je to smisao postojanja ureda koji bi trebao profunkcionirati za mjesec-dva', pojasnio je Hebrang.

Po podacima kojima raspolaže, postoji najmanje 900 takvih pojedinačnih ili masovnih grobišta koja kriju posmrtne ostatke više desetaka tisuća žrtava poslijeratnih zločina. 'Procjene broja ubijenih bez suda, dakle nevinih žrtava, idu i do 200.000 ljudi. Ako je poslijeratnim zločinima pobijeno toliko nevinih ljudi, onda je bilo i nekoliko tisuća krvnika', procjenjuje Hebrang.

No kad je u pitanju kažnjavanje počinitelja zločina, Andrija Hebrang smatra da je za to – prekasno. Smatra da je 'potpuno jasno da je uspio komunistički plan – ne procesuirati počinitelje teških zločina dok ih još ima živih, odnosno dok su u dobi kad ih se može procesuirati'.

'Prekasno je za sudske procese, jer možete procesuirati samo 90-godišnjake za koje je pitanje koliko će uopće razumjeti što se događa. Krvnici su ostali bez kazne, doživjeli duboku starost ili kraj života bez suda i kazne', zaključio je Hebrang.

Pokušaja da se utvrde razmjeri zločina koji se dogodio u vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata, odnosno evidentiraju žrtve, već je bilo u samostalnoj Hrvatskoj, prije svega osnivanjem Komisije za utvrđivanje žrtava rata i poraća. Na čelu te komisije, koju je 90-e osnovao Sabor, bio je Vice Vukojević, no 10 godina kasnije ukinuta je odlukom Račanove vlade.

Izvješća spomenute komisije bila su, zbog umanjivanja broja žrtava fašističkog terora, ocijenjena skandaloznim. Vukojević se branio pozivanjem na dostupnu dokumentaciju, no nekoliko mjeseci kasnije uslijedilo je ukidanje.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još