Hrvatska U PETAK U ZAGREBU

Počinje suđenje Sanaderu za ratno profiterstvo

Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader sutra će sjesti na optuženičku klupu zagrebačkoga Županijskog suda i prvi put javno se suočiti i očitovati o USKOK-ovoj optužbi za ratno profiterstvo u slučaju uzimanja provizije od Hypo banke

Riječ je o prvome kaznenom postupku protiv Sanadera koji je ušao u fazu suđenja na koje će bivši premijer biti doveden iz zatvora u Remetincu u kojem je od sredine srpnja.

Suđenje Sanaderu, dosad najviše rangiranom hrvatskom političaru optuženom za korupciju, trebalo bi početi čitanjem optužnice i očitovanjem o krivnji zbog koje bi se, ako se dokaže, mogao suočiti s desetogodišnjom zatvorskom kaznom.

Od optužbe da je sredinom 90-ih kao zamjenik ministra vanjskih poslova primio 3,6 milijuna kuna provizije od zajma Hypo banke Hrvatskoj Sanadera brani tročlani braniteljski tim u kojem su zagrebački odvjetnici Jadranka Sloković, Čedo Prodanović i Goran Suić.

Sanader se dosad u svim antikorupcijskim istragama pokrenutim protiv njega branio da je nevin, pa tako i u slučaju navodnog uzimanja provizije od Hypo banke. Optužbu da je ratni profiter 's gnušanjem' je odbacio pred optužnim vijećem koje je potvrdilo optužnicu.

Očekuje se da će isto učiniti i u petak u velikoj dvorani suda na Zrinjevcu. Obranu može iznijeti na početku dokaznog postupka, no uobičajeno je i vrlo vjerojatno da će to učiniti tek na kraju.

Na suđenju Sanaderu bit će ispitano 19 svjedoka USKOK-a, a među prvima negdašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić i Nikica Valentić, koji je u vrijeme uzimanja provizije bio premijer. Očekuju se i svjedočenja bivših čelnika Hypo banke Wolfganga Kulterera i Guentera Striedingera.

Sud je kao dokaz prihvatio i dokumentaciju Hypo banke koju su dostavile austrijske vlasti.

Optužbu će zastupati zamjenica ravnatelja USKOK-a Tamara Laptoš koja je bila tužiteljica u mnogim antikorupcijskim aferama kao što su Indeks, Podravka i Fimi medija. U lipnju ove godine od Međunarodnog udruženja tužitelja dobila je nagradu za tužiteljicu godine.

Uoči prvog suđenja Sanaderu ona je ocijenila da - s obzirom na dokumentaciju - postupak ne bi trebao trajati dugo, ali, dodala je, to će ponajprije ovisiti o svjedocima.

O prijedlozima obrane, koje Sanaderovi branitelji zasad nisu željeli otkriti, sud bi trebao odlučiti tijekom postupka koji će u velikoj dvorani suda na Zrinjevcu voditi sudac Ivan Turudić, koji je i obnašatelj dužnosti predsjednika Županijskog suda i predsjednik njegova uskočkog odjela.

Bivšeg premijera USKOK tereti da je zloporabio položaj i ovlasti 1994. i 1995, kada je u Zagrebu i Austriji pregovarao s predstavnicima Hypo banke o kreditu Hrvatskoj koja je tada zbog rata, visoke inflacije i iznimno visokih kamatnih stopa na kredite u zemlji teško pronalazila banke kod kojih bi se zadužila.

U USKOK-u tvrde da se Sanader dogovorio o proviziji od sedam milijuna austrijskih šilinga, to jest 3,6 milijuna kuna, što mu je u cijelosti isplaćeno nakon što je između banke i hrvatske Vlade zaključen ugovor o kreditu od 140 milijuna šilinga za kupnju i opremanje diplomatskih predstavništava. U optužnici se predlaže da se Sanaderu oduzme nezakonito stečenih 3,6 milijuna kuna.

Prvo suđenje bivšem premijeru, bivšem predsjedniku HDZ-a i, kako se otkrilo uoči suđenja, pričuvnom pukovniku Hrvatske vojske poklopit će se s kampanjom za parlamentarne izbore 4. prosinca.

Sanader je Hrvatskoj izručen 18. srpnja, dvije godine nakon što se bez uvjerljivog objašnjenja povukao s premijerske dužnosti u prvoj polovici drugog mandata.

Otada se premijera sve češće počelo dovoditi u vezu s korupcijskim aferama, što je krajem prošle godine rezultiralo pokretanjem prve istrage protiv njega u slučaju Fimi medije, nakon čega je pobjegao u Austriju, gdje je nakon uhićenja sedam mjeseci čekao izručenje Hrvatskoj. U međuvremenu je USKOK pokrenuo još nekoliko antikorupcijskih istraga protiv njega, od kojih su dvije završene podizanjem optužnica. Naime, osim za ratno profiterstvo, optužen je da je primio 10 milijuna eura od predsjednika uprave MOL-a Szolta Hernadija da bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

U Hrvatskoj mu je nekoliko puta produljen istražni zatvor, a posljednji put za dodatna dva mjeseca prije nekoliko dana, kad mu je odbijena jamčevina od čak 12,4 milijuna kuna koju su prikupili njegovi prijatelji i bivše stranačke kolege jer je njegova imovina blokirana.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još