Hrvatska ODRAZ KAOSA

Mediji i političari kao ogledalo društva

Mediji trebaju biti neovisni i slobodni, kako od politike, tako i od gospodarstva, a njihova vlasnička struktura mora biti transparentna, dok se o novinarskom profesionalizmu čiji njegovatelj treba biti sama struka ne može govoriti bez poštenja i odgovornosti prema javnoj riječi, zaključili su govoreći o medijskoj politici uoči parlamentarnih izbora predstavnici političkih stranaka na javnoj tribini u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva

Odnosi medija i političara nikada nisu niti bi trebali biti idilični jer mediji i novinari su tu da bi u ime javnosti kritički preispitivali rad političara, a političari, i to pogotovo kada su na vlasti, najčešće nisu zadovoljni svojim tretmanom u medijima. Nezadovoljstvo su izrazili i na današnjoj tribini, pa je tako Sunčana Glavak iz HDZ-a kazala: 'Svi su mediji jednako važni i svi trebaju imati jednak pristup informacijama, međutim, često osjećamo kao da nisu svi političari u jednakom položaju. Naime, neki portali i neki elektronički mediji imaju navijački odnos. Za usporedbu, u Americi novinari i mediji jasno kažu za koju su opciju, a u Hrvatskoj o tome možemo samo nagađati.' Nastojanja medija da ukažu na nešto što nije dobro i da prenose relevantne informacije, Glavak je pozdravila zaključivši da 'novinarstvo može biti najbolji posao na svijetu ako se ne izgubi ljudskost i istina'.

'Medijska scena je takva kakva je i politička scena – kaotična, a mediji su ogledalo društva', istaknuo je Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista i upozorio da su 'novinari danas izloženi raznim oblicima pritiska, ali i da mnogi od njih na te pritiske pristaju te da i danas, kao i ranije, uvijek ima više autocenzure, nego cenzure. Novinarska struka je najvažnija, a o novinarskom profesionalizmu ne može se govoriti bez poštenja i odgovornosti prema javnoj riječi'.

Da istinske demokracije nema bez slobodnih i demokratskih medija, podsjetila je i Marijana Petir iz HSS-a i upozorila na 'netransparentnost vlasništva pojedinih medija, ali i loše radne uvjete novinara, poput nereguliranog radnog statusa odnosno rada na ugovor o djelu ili rada na crno, zbog čega treba zaštititi novinare i ojačati strukovne organizacije'.

Tko pritišće 'slobodne medije'?

Nenad Stazić
iz SDP-a istaknuo je da su 'mediji u Hrvatskoj danas slobodni od političara i da su političari ti koji se boje medija, ali se s druge strane javlja kontrola izdavača i utjecaj korporacija'. Ipak, smatra da 'u globalu možemo biti zadovoljni', ali i da je 'puno više učinjeno u sferi elektroničkih nego tiskanih medija' te je predložio da se, po uzoru na Vijeće za elektroničke medije, osnuje i slično vijeće za tiskane medije.

Poseban problem u cijeloj priči je (ne)transparentnost vlasništva medija, na koju su upozorili svi sudionici tribine, a savjetnica predsjednika Ive Josipovića za društvene djelatnosti Zrinka Vrabec-Mojzeš posebno je upozorila na to da 'u Hrvatskoj imamo Murdocha u malom', naime, riječ je o 'problemu na radijskom tržištu u smislu komercijalnih medija kao monopola koji su zavladali i postali svemoćni, a da nitko ne istražuje tijek novca, čime bi se trebalo baviti pravosuđe u suradnji s Agencijom za elektroničke medije i Agencijom za zaštitu tržišnoga natjecanja'.

Očekivano, najviše prostora u raspravi posvećeno je Hrvatskoj radioteleviziji, pri čemu je Glavak istaknula da je Zakon o HRT-u dobio podršku svih relevantnih subjekata, na što je Vukšić, zauzevši se za preispitivanje poslovanja HRT-a, upozorio da taj servis koji bi trebao biti javni medij ne ispunjava svoje zakonske zadaće ni javnu funkciju te da bi trebao funkcionirati bez utjecaja politike, kao i da bi mu trebalo ukinuti marketinški dio jer nema potrebe da se natječe s ostalim komercijalnim medijima. Đelo Hadžiselimović iz HSLS-a, uz opasku da se 'u HRT, baš kao i u nogomet, u Hrvatskoj svi razumiju', istaknuo je da 'javnu kuću treba zaštititi od tržišne utakmice, ali da bez marketinškog djela ne mogu funkcionirati' te da je 'zakon na tragu zaštite, ali i da ga još treba doraditi'.

Stazić se dotakao i drugih javnih servisa te upozorio da je Zakon o Hini zastario jer je donesen dok još nije bilo portala, a sada ih ima mnoštvo i vijestu su dostupne besplatno, pa Hina radi s gubitkom umjesto da joj je politika zakonskim rješenjem omogućila pozicioniranje na tržištu. Govoreći o Vjesniku kao jedinom dnevnom listu u Hrvatskoj koji nije u privatnom vlasništvu, Stazić je upozorio da i on kao i Hina troši novac poreznih obveznika, a umjesto da bude stranačko glasilo, trebao bi biti transformiran u javno glasilo.

Hoće li nova vlast donijeti bolji Zakon o medijima?

Osim slobode medija, što je nešto sasvim drugo od slobode novinara, pojedini sudionici tribine spomenuli su se i klevete priupitani za konkretan primjer u kojem HDZ-ov saborski zastupnik i šef Hvidre Josip Đakić tuži virovitičkog novinara Gorana Gazdeka zbog klevete jer je objavio istinitu vijest koju, doduše, Đakić smatra klevetom i traži od Gazdeka njegov šestogodišnji prihod. Glavak je ustvrdila da ne zna o čemu se u tom slučaju radi i da joj on uopće nije poznat, dok je Stazić poručio da 'treba pronaći granicu između slobode i odgovornosti jer nitko ne smije klevetati drugoga, pogotovo ne javno i u medijima'. 'To nije samo stvar zakona, trebamo pronaći rješenje kako zaštititi privatnost i dostojanstvo čovjeka koji može biti izložen medijskom šikaniranju', kazao je Stazić koji rješenje vidi u prebacivanju klevete iz sfere kaznene u prekršajnu odgovornost s visokim novčanim kaznama.

Saša Milošević
iz SDSS upozorio je pak na 'problem govora mržnje u medijima te njegovo nekritičko prenošenje', a za specijalizirane emisije za pripadnike nacionalnih manjina ustvrdio je da one ne zadovoljavaju njihove potrebe te da je riječ o 'kavezima za manjine' u kojima se bavi samo kulturom, dok se ostale bitne stvari prešućuju. S obzirom da je zbog nesankcioniranja prozvao i Vijeće za elektroničke medije, javila se članica Vijeća Olga Ramljak, koja je kazala da to nije točno i da Vijeće ne samo da reagira na govor mržnje, nego i na sve oblike diskriminacije. Ona je, međutim, upozorila na problem nejednakog medijskog tretmana parlamentarnih i neparlamentarnih političkih stranaka u programima komercijalnih medija i zapitala je li vrijeme za zakonske izmjene u tom pogledu.

Predsjednik HND-a Zdenko Duka podsjetio je na nedavno potpisano pismo namjere za osnivanje Vijeća za medije koje se predstavlja kao samoregulatorno tijelo, ali i na potrebu izmjena Zakona o medijima te poštivanje obveze donošenja statuta medija. No s obzirom da mu je i samome jasno da izborna godina nije vrijeme u kojemu se donose takvi jaki zakoni, Duka je stoga pozvao novu vlast na donošenje novoga boljega Zakona o medijima.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još