Hrvatska PREVENCIJA NASILJA U ŠKOLAMA

Strašno je kad Vlada štedi na djeci

  • Autor: V. P. P.
  • 1.4.2009 7:30:51
  • 1.4.2009 7:00:00

Gospodarska kriza postala je izgovor Vladi da reže troškove tamo gdje treba, no još i više tamo gdje ne bi trebalo. Tako se na meti štednje našla najosjetljivija skupina u društvu - djeca i mladi. Vladajući očito ne čitaju izvješća i novine koje prenose alarmantne vijesti o rastu ovisnosti i nasilja u školama, pa su se odlučili prištedjeti upravo na tom području. Ionako minimalna sredstva za prevenciju ovisnosti i nasilja u školama srezana su tako za gotovo 50 posto

Rebalansom proračuna Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odlučilo je srezati za pola milijuna kuna, ili nešto više od 40 posto, sredstva za prevenciju ovisnosti, koja su dosad iznosila milijun i 271 tisuću kuna. Štedjelo se i na prevenciji nasilja u školama. Tako je dosadašnji iznos od milijun i 259 tisuća kuna smanjen za 532 tisuće.

Ovu odluku naši sugovornici jednoglasno ocjenjuju kao skandaloznu. Godišnje se u hrvatskim školama zabilježio 2.100 do 2.300 slučajeva nasilničkog ponašanja. Taj broj iz godine u godinu raste. Iznos koji se dosad trošio na prevenciju godinama je jednak, simboličan i nedostatan. Stoga se mogao očekivati jedino rast sredstava, a ne ogroman rez.

'Vitalni problem cijele Hrvatske je nasilje među mladima i ovisnost. Simbolična sredstva, koja su bila ponižavajuća, oni idu smanjivati! Odgovorno tvrdim da ni dosad prevencija nije postojala', rekao je prof. dr. Zlatko Miliša, pročelnik Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru. 'Sve je uglavnom prepušteno jedinicama lokalne samouprave, a to je državni problem broj jedan', dodaje.

'Na djeci se nije nikako smjelo štedjeti. Zatvaraju oči nad svim rizičnim faktorima koji dovode do razvoja nasilja nad djecom i među djecom. Prevencija je dugoročno puno isplativija', rekla je dr. Gordana Buljan-Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.

Marko Miščević/Cropix
Gordana Buljan Flander
S Milišom se slaže i predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić. 'Sigurnost u školama najveći je problem. Sami nastavnici često su žrtve nasilja svojih učenika, no oni su u takvim situacijama prepušteni sami sebi', kaže Stipić te dodaje da 'porast nasilja u društvu rezultira porastom nasilja u školama'.

Negativan utjecaj medija, interneta i pretjerano korištenje mobitela dovelo je do značajnog porasta problematičnog ponašanja među djecom. 'Došlo je do potpune destrukcije i autodestrukcije. Škole su potpuno nemoćne u sprečavanju sofisticiranog nasilja uzrokovanog internetom, televizijom i sveopćim korištenjem mobitela', kaže Miliša. Tome u prilog govori i podatak istraživanja provedenog na 2.700 djece. Naime, čak njih 23 posto međusobne tučnjave snima mobitelima.

Izvještaji o nasilničkim incidentima u školama, masovnim tučnjavama i razbijenim glavama sve češće pune stupce crnih kronika u hrvatskim medijima. Takvo je izvještavanje naišlo i na podosta kritika, no Zlatko Miliša ne misli tako: 'Bitno je da se o tome što više piše, pa makar i senzacionalistički. Taj problem mora doprijeti do glava ljudi.' Kaže da se pisanju o nasilju u školama protive oni koje naziva 'socijalni nojevi'. To su, prema Miliši, resorna ministarstva, policija i pravosuđe. Njihov bi rad trebao biti koordiniran, no to u Hrvatskoj nije slučaj.

Hrvatska ima kompetentnih stručnjaka na području psihologije i pedagogije, no vladajući njihovu pomoć ne traže, stoga nadležna ministarstva i ne nude kvalitetne programe za prevenciju nasilja. Miliša je u tako u Zadru pokrenuo program za za zaštitu mladih od medijskih manipulacija pod nazivom Deset dana bez ekrana, što je prva takva inicijativa u Hrvatskoj. Predlaže i da svaki grad otvori centar za mlade, zatim inzistira na tome da svi učenici trebaju sudjelovati u nekoj od izvanškolskih aktivnosti, a roditelji bi trebali pohađati školu odgovornog roditeljstva.

Koliko je stanje ozbiljno, najbolje govori podatak da u 940 osnovnih škola u Hrvatskoj radi 226 psihologa. Prema minimalnom standardu, trebalo bi biti jedna škola - jedan psiholog.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac i njegovi 'stručnjaci' očito misle da je situacija i više nego zadovoljavajuća kad se odlučio uštedjeti na prevenciji nasilja. U protivnom, ovakva je odluka izvan svake pameti.

 


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još