Hrvatska ŠEKS O NEOVISNOJ HRVATSKOJ

'Sve strateške ciljeve unatrag tisuću godina ostvarili smo'

Odluka Hrvatskog sabora od 8. listopada 1991. o raskidu državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom SFRJ u sveukupnoj povijesti hrvatskog naroda jedna je od najvažnijih odluka jer je s tom saborskom odlukom Republika Hrvatska nakon skoro tisuću godina konačno, definitivno i neopozivo učvrstila svoju suverenost i neovisnost, rekao je potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u razgovoru za Hinu u povodu 20. obljetnice te odluke i Dana neovisnosti Republike Hrvatske

Šeks, koji je tada bio potpredsjednik Sabora, rekao je da je tom odlukom, donesenom na povijesnoj sjednici Sabora u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici, Hrvatski sabor utvrdio da je bivša državna zajednica SFRJ prestala postojati i da Republika Hrvatska, ne sa SFRJ, koje više nema, nego s republikama i pokrajinama koje su tvorile bivšu SFRJ - raskida sve sveze.

Podsjetio je da je 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, a koje je, u dogovoru s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom bio autor. Na tu odluku je, temeljem zahtjeva Europske zajednice, stavljen tromjesečni moratorij jer su, kako je rekao, htjeli dati još jednu šansu da se 'zadrži jugoslavenski okvir'. No, za trajanja moratorija, ističe Šeks, došlo je do pojačane agresije Srbije, JNA, četničkih terorista i odmetnika na Republiku Hrvatsku.

Zato je predsjednik Tuđman, očekujući da 7. listopada, kada istječe moratorij na tu odluku, smatrao da neće biti ništa od zadržavanja jugoslavenske federacije ili konfederacije, išao na to da se pripremi odluka o raskidu svih državnopravnih veza RH s bivšom državom, kazao je Šeks dodavši da je u grubim crtama pripremio odluku od 8. listopada.

'Raketnim napadom htjelo se obezglaviti Hrvatsku'

Podsjetio je i da je 7. listopada 1991. izvršen zračni napad na Banske dvore kojim je trebalo ubiti hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, ali ne samo njega - već i veliki dio zastupnika Hrvatskog sabora i vlade, jer su dvije rakete zamalo promašile cilj.

'Dakle, 7. listopada trebalo je politički obezglaviti Hrvatsku, da Hrvatska ostane bez Hrvatskog sabora, bez hrvatske Vlade i bez hrvatskog predsjednika', kazao je Šeks napomenuvši da je tada donijeta odluka da se na što sigurnijoj lokaciji i što tajnovitiji način proglasi neovisnost. Podloga za tu odluku, dodao je, bio je nacrt koji mu je izložio predsjednik dr. Franjo Tuđman.

Napomenuo je da je tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan, koji je predsjedao sjednicom, bio pozvan na sjednicu Vrhovnog državnog vijeća te je njemu (Šeksu), kao glavnom autoru i arhitektu odluke od 8. listopada, pripala čast da tada predsjedava sjednicom Hrvatskog sabora i tu odluku predloži na usvajanje. 'Svi zastupnici Hrvatskog sabora koji su tada bili u dvorani jednoglasno su glasovali za tu odluku', rekao je Šeks napomenuvši da u dvorani jedino nije bilo srpskih zastupnika koji su još početkom 1991. napustili Sabor, a dobar dio njih sudjelovao je u oružanoj pobuni protiv Hrvatske.

Upitan u kojim je političkim okolnostima donesena ta saborska odluka, Šeks je rekao da je to bio 'zadnji trenutak' da se ona donese jer 'nije bilo razumijevanja ni za Hrvatsku ni za Sloveniju'.

Napomenuo je da tada još Europska zajednica i velik broj europskih zemalja to 'nisu primale sa simpatijom'. No, ta rezolutna odluka Hrvatskog sabora je urbi et orbi stavila do znanja cijelom svijetu, Europskoj zajednici i SAD-u da je Hrvatska odlučno krenula putem pune nezavisnosti, istaknuo je.

Najvažnijim smatra što su uz tu hrvatsku odluku išli i zaključci kojima se utvrđuje da je na Hrvatsku izvršena oružana agresija od strane Srbije i JNA te da Hrvatska smatra JNA okupatorskom i agresorskom vojskom. 'To znači i primjenu ratnog prava na agresorsku vojsku', kazao je Šeks.

'Mnoge su europske zemlje smatrale da je uzrok rata prerano priznanje Hrvatske i Slovenije'


Upitan kako gleda na to da su mnoge zemlje Europske unije i dosta godina kasnije smatrale da je uzrok rata bilo rano priznanje Hrvatske i Slovenije, potpredsjednik Hrvatskog sabora rekao je da je toga bilo i bit će. Smatra da se tu radi o političkim krugovima koji su dijelili političke poglede tvoraca Versajske Jugoslavije 1918. godine.

'Velika Britanija i Francuska bile su 1918. glavni tvorci Versajskog poretka, kada je porazom sila osovine i Austro-ugarske stvorena nova karta Europe', ocijenio je Šeks dodajući da je Srbija (tada samostalna država), zajedno s Francuskom i Engleskom, bila na strani zemalja pobjednica. 'Oni su poimali Hrvatsku kao dio Austro-ugarske monarhije, odnosno Francuska i Engleska tretirale su je kao poraženu zemlju', kazao je Šeks istaknuvši da su te reminiscencije ostale dugo vremena do i poslije 90-ih godina. Naglasio je da je rat počeo davno prije priznanja Hrvatske i Slovenije te da priznanje tih dviju zemalja nije bilo uzrok rata.

Na pitanje je li očekivao da će Hrvatska do svoje samostalnosti i neovisnosti morati doći kroz krvavi rat, Šeks je u razgovoru za Hinu istaknuo da je 'imao čvrsto uvjerenje da će izbiti rat i da će to biti agresija Srbije, da će se JNA pretvoriti u srpsku vojsku'. Tu spoznaju i osjećaj, naveo je, imao je kada je Slobodan Milošević 1989. na Gazimestanu, prilikom proslave 600 godina Kosovske bitke, rekao da nisu isključene ni druge, pa ni oružane bitke.

'Sve je upućivalo na to da se pripremala agresija na Hrvatsku, a JNA se postupno transformirala u srpsku vojsku. Srbijanska politika je ohrabrivala, poticala i naoružavala krajinske Srbe koji su na kraju skupo platili cijenu što su ustali protiv vlastite domovine i pristali na velikosrpsku utopiju', kazao je.

Upitan sjeća li se nekih zanimljivih situacija vezanih uz donošenje odluke o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Šeks je kazao da je tijekom noći 7. na 8. listopada te nakon saborske odluke imao predosjećaj kako će 'vrlo brzo teći potoci krvi'. Napomenuo je da su zastupnici u Ininoj zgradi sa strepnjom svaki trenutak očekivali raketni napad te da mogu poginuti.

'Toga smo svi bili svjesni, pa smo išli malo brže sa sjednicom. Bio je jedan strahovit prkos da se donese ta odluka, pa neka i poginemo', rekao je Šeks prisjećajući se tih trenutaka.

Na pitanje kakav rezultat očekuje na predstojećem referendumu o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, Šeks je procijenio da će za pristupanje glasovati dvije trećine hrvatskih građana.

Na pitanje je li zadovoljan ostvarenim postignućima u posljednjih 20 godina, Šeks je rekao da početkom 90-ih, kao ni ogromna većina građana, nije mogao ni sanjati da će Hrvatska postati suverena, neovisna država, da će uopće doći do rata i da će pobijediti u tom ratu te postati članica NATO-a i da je de facto već u EU-u.

Istaknuo je da su se ostvarile njegove najskrivenije čežnje i želje, kao i mnoštva hrvatskih ljudi. 'Svi strateški nacionalni ciljevi hrvatske politike unatrag tisuću godina ostvareni su', rekao je potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks u povodu 20. obljetnice hrvatske neovisnosti.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još