Jamstva NK Varaždinu - nezakonita

Državna revizija ponovno je Gradu Varaždinu izrazila uvjetno mišljenje nakon pregleda financijskih izvještaja i poslovanja tijekom protekle godine, dijelom zbog novih nepravilnosti i nezakonitosti, a dijelom zbog ponavljanja starih grijeha

Ladislav Ilčić, nezavisni kandidat za varaždinskog gradonačelnika, zasada se jedini oglasio o nalazu Državne revizije o kojem će se raspravljati na sjednici varaždinskoga Gradskog vijeća najavljenoj za 11. listopada. 'U Gradu Varaždinu danas je zaposleno 105, a početkom 2006. bilo je 75 ljudi. Jesu li ti novi ljudi zaposleni prema stvarnoj potrebi ili 'preko veze' s ciljem da se 'uhljebe' neki stranački ili osobni prijatelji? Kako bilo, logično bi bilo očekivati da će poslovanje s toliko novozaposlenih postati efikasnije, a što se očito, prema nalazu revizije, nije dogodilo. Grad Varaždin već drugu godinu zaredom nije dobio pozitivno mišljenje. Vidljivo je da se Grad u svojem poslovanju nije držao standarda uspješnog poslovanja, već su uočeni postupci štetni za Grad, poput obezvređivanja vlastite imovine. Varaždin je krasan grad, grad u kojem je lijepo živjeti, no Varaždinci ne bi smjeli dopustiti da ista ona garnitura koja odvodi NK Varaždin u drugu ligu odvede i grad Varaždin u drugu ligu. Da neka tvrtka na međunarodnom tržištu dobije ovakav nalaz revizije, nadzorni odbor te tvrtke smijenio bi odmah prvu liniju menadžera u toj tvrtci. Nadzorni odbor Grada Varaždina u ovom su slučaju građani, koji na izborima mogu učiniti isto', poručuje Ilčić, naglašavajući da revizija potvrđuje da je želja za davanjem povlastica bila često važnija od dobrobiti grada i građana Varaždina.

Obrazlažući uvjetno mišljenje, Državna revizija upozorava da su 2010. utvrđene neke nepravilnosti kao i 2009. godine. Tako tijekom prošle godine nisu provedene aktivnosti planirane planom uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola, a to Grad Varaždin obrazlaže time što djelatnici zaduženi za to nisu prošli izobrazbu koju organizira Ministarstvo financija.

Nadalje, ponovno nisu upisana vlasništva u zemljišnim knjigama koje je dobio Grad, a vrijednost građevinskog zemljišta u glavnoj knjizi je evidentirana u iznos od 138 milijuna, dok u analitičkoj iznosi 120 milijuna, odnosno 18 milijuna kuna manje. Isto tako, smatra Državna revizija, nisu usklađena ni odobrena jamstva sa stvarnim stanjem, odnosno zakonom.

'Tijekom 2010. dano je jamstvo poslovnoj banci za otplatu kredita nogometnom klubu u iznosu od osam milijuna kuna davanjem hipoteke na imovinu Grada. Davanje jamstva nogometnom klubu, odnosno udruzi građana, koji nije u izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada, niti je ustanova kojoj je osnivač Grad, nije u skladu sa zakonskim odredbama', upozorava Državna revizija u vezi s jamstvom odobrenim NK Varteksu zbog kojeg je založen gradski nogometni stadion.

Dok Državni ured za reviziju nalaže davanje jamstva u skladu sa zakonskim odredbama, Grad Varaždin navodi da je odluku o jamstvu donijelo Gradsko vijeće te da je mjerodavno tumačenje o tome zatraženo od Ministarstva financija i još se čeka.

U vezi sa zamjenom građevinskog zemljišta u Jalkovcu i pretežito poljoprivrednog u Brezju upozorava se da je prilikom darovanja potonjeg od strane države ugovorom utvrđena njegova građevinska namjena.

Ukupna potraživanja Grada Varaždina krajem 2010. iznosila su 110 milijuna kuna, od čega dospjela iznose 74 milijuna kuna. Potraživanja su u odnosu na raniju godinu povećana za 16 milijuna kuna ili 17,1 posto, a vrijednosno značajnije se odnose na potraživanja za komunalni doprinos, gradske poreze i dane predujmove.

S nekim dužnicima za komunalnu naknadu Grad Varaždin sklapao je nagodbe o kompenzaciji radovima, ali bez postupka javne nabave. Uz to, za potraživanje za komunalnu naknadu u iznosu od 3,5 milijuna kuna do konca 2007, kao i za dvostruko manji iznos zakupa imovine i još neke slične stavke, kako upozorava Državna revizija, nisu tijekom 2010. i prethodnih godina pokretani ovršni postupci i tužbe, što Grad Varaždin pravda stečajevima ili teškoćama u kojima su se našla poduzeća.

'Boljom naplatom prihoda moglo se postići ostvarenje više programa i ciljeva iz samoupravnog djelokruga, odnosno financirati više javnih potreba', smatra Državna revizija.