PREMIJERKA U DEFANZIVI

Kosor će za zakon o Ini ipak pitati Bruxelles

29.09.2011 u 10:42

Bionic
Reading

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila zakon kojim se sve optužnice i osude koje su donesene u Srbiji protiv hrvatskih građana proglašavaju ništavnim. Ovim zakonom, koji opravdavaju strahom od pravne srpske agresije, pobijaju srpski zakon donesen 2006. godine. Protiv njega je glasovao jedino potpredsjednik Vlade, SDSS-ov Slobodan Uzelac. Vladajući su pripremili izmjene i dopune Zakona o privatizaciji Ine, no one se prevode na engleski i sutra će biti poslane Europskoj komisiji kako bi se otvorile dodatne konzultacije oko razloga zbog kojih Vlada smatra da su te dopune u ovom trenutku nužne

Prije desetak dana u javnosti se doznalo za optužnice koje je Srbija donijela protiv 40-ak hrvatskih državljana, među kojima i protiv HDZ-ovog Vladimira Šeksa. Danas je Vlada usvojila Prijedlog zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, biše SFRJ i Republike Srbije, kojim sve te optužnice trebaju biti poništene.

Premijerka Jadranka Kosor nabrojala je sve zakone koji Hrvatskoj jamče samostalnost i neovisnost i kojima je bivša JNA proglašena agresorom.

Govoreći o srpskom Zakonu o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine iz 2003. godine Kosor kaže da ga ne priznaje jer 'nijedna država nema pravo donositi zakone ili na bilo koji način uplitati se u pitanja koja spadaju u jurisdikciju druge države'.

'Srbija je ovim zakonom proširila sviju jurisdikciju na kaznena djela počinjena na teritoriju druge države, a to je suprotno načelu teritorijalnosti iz međunarodnog prava, koje je izraz suvereniteta države. Slijedom navedenoga, Hrvatska ima legitimno pravo i dužnost zaštititi svoj suverenitet i samostalnost i ne dopustiti miješanje bilo koje druge države u hrvatsko pravosuđe', rekla je Kosor.

Dakle, ako se Zakon usvoji u Saboru, pravno nevažećim postat će svi akti JNA, SFRJ i Republike Srbije koji se odnose na Domovinski rat, a kojima su optuženi ili osuđeni hrvatski državljani.

'Ne dovodi se u pitanje izvršavanje obveza koje imamo s Međunarodnim kaznenim sudom i ukazujemo da je to zaista hitno kako bi se zaštitila ustavna prava i pravni interesi hrvatskih državljana jer oni na to nemaju nikakvo pravo', kaže Kosor i dodaje da su slučajevi branitelja Tihomira Purde i Veljka Marića teško potresli branitelje.

HSS-ov Božidar Pankretić složio se sa šeficom HDZ-a i rekao da podržava zakon 'jer se ne smije dopustiti agresija na Hrvatsku, ovaj put ne vojskom, nego zakonima'.

'Govorimo o tome da je druga država svojim zakonom prešla svoje granice i ona želi van svojih granica slati optužnice u drugu državu. Trebamo se svi zajedno uključiti, sa svim institucijama u Hrvatskoj, da Republika Srbija hitno ukine svoj zakon i da zaštitimo suverenitet Hrvatske', rekao je Pankretić.

Ne moraju više nikada pitati Beograd ni za što, ali ipak će Bruxelles pitati za zakon o Ini!

Premda su za danas najavljivane izmjene i dopune Zakona o privatizacije Ine, premijerka Kosor je na kraju sjednice Vlade rekla da će sutra u Europsku komisiju u Bruxelles poslati prijedlog izmjena i dopuna Zakona uz pismo obrazloženja, 'da se s njima konzultiramo'.

'Izmjene Zakona o privatizaciji Ine vrijedile bi privremeno, dok se cijeli proces ne završi pravomoćnom presudom. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje i dijalog. Europska unija utemeljena je na slobodnom tržištu, ali i borbi protiv kriminala i korupcije. Naša je dužnost štititi nacionalne i strateške interese Hrvatske i vjerujem da će tu ustavnu odredbu i zadaću uvažiti i naše kolege u EK. Doći ćemo u Bruxelles, ako treba, tumačiti da takvu odluku treba donijeti!' kaže Kosor.

Jedini koji se tom zakonu usprotivio je Slobodan Uzelac. On je svoje mišljenje argumentirao uvjerenjem da se time država miješa u rad Državnog odvjetništva koje bi trebalo biti neovisno:

'U našem koalicijskom sporazumu stoji da trebaju biti kažnjeni svi počinitelji ratnih zločina, ali i da svi koji su neosnovano osumnjičeni budu oslobođeni svake sumnje. Zato je i potpisan sporazum o suradnji DORH-a i Tužilaštva Srbije', kaže Uzelac i dodaje da je odavno trebalo raščistiti sve stare popise osumnjičenih, među koje spadaju i pripadnici davno nestale JNA.

'Ja razumijem uznemirenost zbog ovih popisa optuženih hrvatskih državljana za ratne zločine, posebno kad su u pitanju nevini ljudi. Razumijem i političke poruke, ali ja se bojim da će ovime biti nanesena šteta brojnim nevinim ljudima koje trebalo i moralo osloboditi svih sumnji, kako bi mogli biti istinski slobodni ljudi', rekao je Uzelac i nastavio s obrazloženjem:

'Ne samo da se bojim, nego sam siguran da će ovim zakonom biti oštećeni nevini građani Hrvatske jer bi oni postali taoci neraščišćenih slučajeva. Mi u Vladi nemamo suglasnost DORH-a za ovaj zakon, a DORH je ključni nositelj ovih procesa. Predlažem da tražimo tu suglasnost, ali mislim da je ne bismo dobili jer bi oni na temelju vlastite odgovornosti i iskustva znali da će im ovaj zakon onemogućiti obavljanje posla', zaključio je Uzelac i zapitao se je li, po toj logici, smio Beograd suditi za zločine na Ovčari jer oni su se dogodili na teritoriju Hrvatske?

'Ne bi htio da se dogodi, kao što je rekao predsjednik Josipović, situacija da se bojimo da su krivi ljudi u Haagu, a pravi na slobodi. Da onemogućimo da naše institucije rade posao propisan ustavom i zakonom', rekao je Uzelac i nazvao zakon predizbornim, na što mu je odgovorila Kosor

'Zakon se ne donosi zbog izbora, to odbacujem! Svake minute svog mandata dužni smo braniti nacionalne interese. Nikada nismo neovisni o interesima države i branitelja. Štete od zakona neće imati nitko, nego samo koristi. Mi smo dobili velika priznanja za procesuiranje zločina u Hrvatskoj, inače ne bismo završili pregovore. Ne trebamo za ovo tražiti dozvolu ni od koga!' ustvrdila je Kosor.

Josip Leko: Vlada kasni i predizborno prikriva problem

Usvajanje zakona kojim se optužnice iz SFRJ proglašavaju ništavnima komentirao je u Saboru i SDP-ov Josip Leko.

'Mislim da je riječ o politici, a ne o pravnom problemu. Vlada je zakasnila jako puno i trči za događajima, a ne riješava unaprijed stvari. Hrvatski zakon ne vrijedi u drugim državama, kao što ni zakoni iz drugih država ne vrijede u Hrvatskoj, dakle predizborna igra. Pitanje je što će jednim ovakvim aktom sve dirnuti, koje sporazume. Dakle, Vlada je trebala djelovati puno prije na političkom planu i predvidjeti da hrvatski građani odgovaraju samo u Hrvatskoj državi ako su povrijedili hrvatske zakone ili zakone bilo koje druge zemlje, ako je potpisala s njima sporazume', zaključio je Leko. (M.Š.)

Ministar uprave Davorin Mlakar javio se kako bi podržao zakon i rekao da Srbija danas, 20 godina nakon rata, koristi neprihvatljiv zakon koji se odražava na Hrvatsku te da Vlada danas ne bi donosila ovaj zakon da Srbija nema, kako je rekao, 'svoj pravni akt međunarodne arogancije'.

Potpredsjednik Vlade Petar Čobanković poručio je Srbiji neka 'shvati da ne može ona imati ekskluzivitet i suditi hrvatskim građanima': 'Hrvatska je pokazala svoju vjerodostojnost u pregovorima s Europskom unijom.'

Ministar Branko Bačić također je podržao zakon, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković uvjeravao je Vladu da zakon 'neće utjecati na suradnju ministarstava Hrvatske i Srbije, nego da je to inicijativa da suradnja postane do kraja iskrena i na jednakim principima': 'Mi smo ušli u komunikaciju s najčistijim namjerama da razmjenjujemo podatke s njima. Slučajevi Purda i Marić, te nove optužnice, ne bi došle u Hrvatsku da je suradnja bila iskrena.'

'Hrvatska je dokazala da se može suočiti s ratnim zločinom i nema potrebe da nam bilo tko drugi sudi i podiže optužnice, takve stvari mogu ugroziti suradnju i stvoriti pravnu nesigurnost', tvrdi Bošnjaković.

Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković naglasio je da je Hrvatska od Srbije već tražila da odustane od spornog zakona, ali tvrdi da za to nije bilo volje: 'To su tražile i druge države bivše Jugoslavije, a Srbija samo širi djelovanje. Naša želja je da se obranimo od pravnog nasilja i zakon je nužan sve dok se ne postigne politički dogovor, ali do tada - morat ćemo zaštititi interese hrvatskih građana.'

Vlada je prihvatila program 'Kupari-Srebreno' kojeg će potpisati s općinom Župa Dubrovačka, a na čelu povjerenstva za provedbu javnog natječaja bit će premijerka Kosor.

Sporazum obuhvaća lokacije Kupari I, Kupari IV i Srebrno II. To je sličan model kao i za projekt Brijuni Rivijera, a za raspisivanje međunarodnog natječaja bit će zadužena Agencija za upravljanje državnom imovinom.

Vlada je danas odlučila i da država daruje gradu Đakovu poslovnu zgrada Đakovštine ('Mimoza'), procijenjene vrijednosti 24,3 milijuna kuna, te Dom Hrvatske vojske, procijenjene vrijednosti 2,9 milijuna kuna.

Zgrada Đakovštine se daruje za potrebe grada, dok je za Dom HV-a uvjet da u njemu i nadalje budu braniteljske udruge, a u slučaju prenamjene grad za te udruge treba osigura zamjenski prostor.

Vlada je odlučila da država i ove godine subvencionira otkup mandarina, jabuka i grožđa iz ovogodišnje berbe.

Tako će sa 80 lipa po kilogramu država otkupljivačima subvencionirati otkup jabuka prve klase uz uvjet da njihova minimalna cijena bude 3 kune po kilogramu, a za jabuku za industrijsku preradu proizvođačima će se isplatiti 50 lipa po kilogramu.

Sa 80 lipa po kilogramu subvencionirat će se otkup i skladištenje mandarina uz uvjet da minimalne cijene od 3 kune po kilogramu, dok je ista subvencija namijenjena i otkupu grožđa pri čemu je uvjet da minimalna cijena za sorte za kvalitetna vina bude 3,20 kuna, a za stolna 2,70 kuna po kilogramu.

Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila više zakonskih prijedloga, primjerice o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, o djelatnosti socijalnog rada, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture zadužila da pripremi izmjene zakona i drugih propisa koji bi omogućili ukrcaj naoružane pratnje na hrvatske trgovačke brodove u područjima visokog rizika od piratskih napada i oružane pljačke.

Napadi pirata na trgovačke brodove u pojedinim područjima, npr. Arapsko more, Adenski zaljev, sjeverni i zapadni dijelovi Indijskog oceana, sve su učestaliji. Prošle je godine registrirano 489 piratskih napada, što je 20 posto više nego 2009., kazao je ministar mora Božidar Kalmeta.

Stav je Međunarodne pomorske organizacije da svaka država odlučuje hoće li dozvoliti ukrcaj naoružane pratnje na svoje brodove, a neke su zemlje EU, primjerice Italija i Danska to već su pravno uredile, kazao je Kalmeta dodajući da takvu mogućnost za brodove hrvatske državne pripadnosti podržava i udruga hrvatskih brodara u međunarodnoj plovidbi.