Hrvatska ZABORAVLJEN OD GRADA

Spomen park Šubićevac čeka bolje dane

Posljednjih godina više europskih teoretičara i autora iskazalo je interes za antifašističku spomeničku baštinu na tlu bivše Jugoslavije, a prvi koji je sustavno zabilježio i objavio dio te baštine je bio belgijski fotograf Jan Kempeners

Među odabranim spomenicima koji su okarakterizirani kao poseban doprinos baštini europske skulpture je i nekoliko monumentalnih spomenika na tlu Hrvatske koji se ubrajaju među visoke domete suvremene skulpture, primjerice Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića u Jasenovcu i spomenik Dušana Džamonje u Podgariću kraj Garešnice. Među odabranima nije naveden manje poznati spomen park Šubićevac u Šibeniku. Rad na njemu je potpisao kipar Kosta Angeli Radovani.

Spomen park je svečano otvoren 1962. godine na dvadesetu godišnjicu tragičnog događaja na Šubičevcu, kada su talijanski fašisti strijeljali Radu Končara i 25 antifašista iz Dalmacije. Specijalni Mussolinijev sud za Dalmaciju osudio je na smrt Radu Končara i 25 radnika i seljaka, najviše njih s područja Splita, a strijeljani su 22. svibnja 1942. godine.

Ovih dana obišli smo spomen park u Šibeniku koji je među rijetkima preživio ideološku čistku s početka devedesetih bez većih vidljivih oštećenja. Razlog tome je vjerojatno i činjenica da je teror i okupacija talijanskih fašista u Dalmaciji tijekom Drugog svjetskog rata rezultirao masovnim svrstavanjem stanovništva uz antifašizam bez ideološkog predznaka. Uz to, stanovnici Šibenika su u Domovinskom ratu imali puno većih briga kako preživjeti u skloništima i na prvim crtama bojišnice u šibenskom zaleđu.

Premda spomen park na Šubičevcu nije srušen ni miniran, može se konstatirati da je prilično zapušten i polagano propada. Prije dvije godine napravljena je značajna akcija čišćenja spomen parka od grafita. Spomen park je zanimljiva kombinacija trga, parka i skulpture i u znatnoj mjeri hortikulturno i estetski definira taj dio šibenskog predgrađa. Sada je taj prostor zaboravljen i na godišnjicu tragičnog događaja se okupi tek nekoliko desetaka antifašističkih veterana prilikom polaganja vijenaca.

Više puta u posljednjih nekoliko godina se najavljivala obnova spomen parka, ali se to nije dogodilo zbog prepucavanja šibenskih lokalnih političara. Obnova tog prostora bi sada već trebala biti lišena ideološkog tereta, u pitanju je arhitektonsko-urbanistički odnos prema javnom prostoru.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još