Hrvatska PRISTUP INFORMACIJAMA

'Vlada taji osnovne dokumente, što onda očekivati od ostalih?'

Iako je Zakon o pravu na pristup informacijama (ZPPI) ključan u borbi protiv korupcije, njegova je provedba u Hrvatskoj i dalje vrlo problematična. Evidentan je nedostatak političke volje za otvaranjem javnih institucija, složenije i osjetljivije informacije i dalje su teško dostupne, a praksa savjetovanja sa zainteresiranom javnosti prilikom pripreme donošenja bitnih odluka i dalje se ne poštuje. Ovo su tek neki od zaključaka koji se mogu iščitati iz šestog GONG-ovog godišnjeg izvještaja o provedbi ZPPI-ja

U periodu od siječnja do rujna ove godine GONG je provodio istraživanje s ciljem utvrđivanja dostupnosti informacija građanima. Njihovi volonteri poslali su, u svoje ime, na 63 adrese javne vlasti, uglavnom lokalnim jedinicama i novoosnovanim tijelima, različite upite.

Istraživanje je pokazalo da je na manje od pola podnesenih zahtjeva (49,20 posto) odgovoreno u predviđenom roku od petnaest dana, što pokazuje poboljšanje u odnosu na 2010. godinu (44,68 posto), ali i lošije stanje u odnosu na 2006/2007 (55 posto).

Također su istraživali dostupnost osjetljivih informacija pa je putem pošte poslano 13 upita. Rezultati su pokazali da je u predviđenom roku odgovoreno na 53,84 posto upita, ali, dodaju u GONG-u, sam odgovor tijela ne znači nužno da je sadržaj odgovora bio zadovoljavajući. U dijelu slučajeva on je bio samo formalne prirode.

Kao poseban problem GONG-ovci apostrofiraju označavanje dokumenata pojedinim stupnjem tajnosti te nemogućnost provođenja testa javnog interesa od strane žalbenog tijela, neusklađenost ZPPI-ja i Zakona o tajnosti podataka.

'Vlada taji bazične dokumente i što se onda može očekivati od ostalih tijela javne vlasti? Građani danas naprosto nemaju dovoljno povjerenja u institucije koje financiraju i nakon dvadeset godina demokracije treba reći da je sazrelo vrijeme da se institucije konačno otvore javnosti za informacije', kazao je izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić.

U pregledu zanimljivih slučajeva iz kojih je vidljivo kolike su zakonske rupe i kojim metodama se služe pojedini lokalni moćnici istaknut je slučaj zadarskog Vodovoda. Naime, u pokušaju da dobiju rezultate poslovanja tvrtke za 2010. godinu odgovoreno im je da podaci nisu obrađeni. Međutim, kada su zatražili da im se dostave isti za 2009. godinu, uprava tvrtke pozvala se na interni pravilnik o poslovanju po kojem je taj podatak poslovna tajna.

'To je eklatantan primjer kako se izigrava ZPPI jer je svakom čelniku javne vlasti omogućeno da nešto može proglasiti tajnom. Pravilnici su u suprotnosti s člankom 10. ZPPI-ija. Samo zakon može biti taj koji može zapriječiti pravo na pristup informacijama', mišljenja je sutkinja Upravnog suda Mirjana Jurišić.

Kao primjer lošeg komuniciranja s građanima i tajenja informacija Goran Beus Richenberg (HNS) tijekom rasprave naveo je primjer iz Velike Gorice koju vodi Dražen Barišić (HDZ).

'Naš gradonačelnik ne da ne odgovara na pitanja građana nego ne odgovara na pitanja vijećnika, a tajnom je proglasio i koliko iznosi mjesečni računa za mobitel koji koristi njegova tajnica', istaknuo je Beus Richenberg.

Ministar uprave Davorin Mlakar smatra kako se iz prezentiranih rezultata ne vidi koliko se (ne)odgovora odnosi na središnju državnu upravu, a koliko na lokalne jedinice.

'Mislim da je puno veći broj neodgovaranja u lokalnim jedinicama. Često se na zahtjeve ne odgovara iz neznanja, arogancije, ali često se zna dogoditi i da upiti koji dođu budu iznimno zahtjevni i komplicirani', zaključio je Mlakar.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još