Hrvatska POSLJEDICE NELOGIČNIH ZAKONA

Vukovarci pijesak iz Dunava uvoze iz Srbije?!

  • Autor: tportal.hr
  • 19.9.2011 12:53:00
  • 19.9.2011 12:06:12

Dugo sušno razdoblje i snižavanje vodostaja velikih rijeka, pa tako i Dunava, posljednjih su dana na riječnu površinu izbacili pješčane sprudove, ali i otvorili pitanje eksploatacije pijeska i šljunka. Zbog zakonskih ograničenja, Vukovarci su suočeni s paradoksalnom situacijom – pijesak ne mogu eksploatirati na hrvatskoj strani Dunava, no to normalno čine na suprotnoj (srbijanskoj) strani

Specijalizirani brod za vađenje pijeska Plitvice u vlasništvu vukovarskoga Komunalca cijelo ljeto radi na eksploataciji pijeska iz Dunava i njegovom dopremanju na hrvatsko tržište, no kvaka je u tome što se ne radi o, uvjetno rečeno, domaćem pijesku iz Dunava, nego uvoznom iz Srbije.

Vukovarci su, naime, sklopili ugovor s jednom tvrtkom iz vojvođanskog sela Bođani, smještenog nedaleko od dunavske obale te su od općine Bač dobili koncesiju za vađenje dunavskog pijeska. Brodom Plitvice dovoze ga do deponija na vukovarskom Priljevu kamo dolaze građevinari s istoka Hrvatske i koriste ga u gradnji i žbukanju, među ostalim i vukovarskih kuća.

Brod Plitvice, kupljen prije 10-ak godina upravo u Srbiji, godinama je Komunalcu koristio za vađenje pijeska iz Dunava. Čak im se i smiješio 'posao stoljeća' kad se pročulo da će dunavski pijesak biti korišten na golf-terenima diljem Istre, no posao nije realiziran. Dunavski pijesak koristila je i dalje građevinska operativa u Slavoniji sve do početka prošle godine kada je stigla zakonska zabrana.

Zakonom o vodama zabranjena je ekonomska eksploatacija pijeska iz vodotokova hrvatskih rijeka radi ekološkog očuvanja Dunava, Drave, Save i ostalih rijeka, pa su tu situaciju spremno iskoristili susjedi, prije svih – Mađari i Srbi. Zbog svega je početkom srpnja pred Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u Zagrebu održan i prosvjed ogorčenih šljunčara.

U Vukovaru nisu, pak, sjedili prekriženih ruku, pa su pokrenuli 42 godine star brod i krenuli u vađenje pijeska, ali ovoga puta na srbijanskoj strani Dunava. Samo su ove sezone izvadili 88.000 'kubika' pijeska plaćajući ga po cijeni od tri eura za prostorni metar.

'Na drugoj mi strani Dunava kažu kako uvozim 'pesak' iz Srbije, a ja im odgovaram kako to radim samo do polovice rijeke. Nakon toga 'pesak' postaje 'pijesak'', kaže u šali Marinko Leko, direktor Komunalca.

Zanimljivo je kako Komunalac plaća razne naknade u dvije države – naknadu za koncesiju plaća u Srbiji, a doprinose i PDV u Hrvatskoj. U Hrvatskoj plaća i naknadu za sidrenje. Jedino što ne mora platiti je carina, jer to omogućuje međudržavni sporazum o korištenju Dunava.

Slično je i na Dravi gdje su tvrtke koje se bave eksploatacijom šljunka i pijeska upućene da posao obavljaju izvan vodotoka, u tzv. šljunčarama, uz napomenu ekoloških udruga kako bi, u suprotnom, štete koje bi nastale iskapanjem šljunka u koritu rijeke bile ogromne. Došlo bi, naime, do ukopavanja rijeke u vlastito korito, opadanja razine podzemnih voda, presušivanja bunara, ali i velikih posljedica za floru i faunu.

Doduše, hrvatske ekološke udruge najavljuju kako se u svojoj borbi za očuvanje prirode neće zadržati samo u okvirima Hrvatske, nego će borbu za zabranu eksploatacije sedimenta iz velikih rijeka proširiti i preko granice – na Mađarsku, Srbiju, ali i BiH.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još