Hrvatska RAT POSTOCIMA UOČI IZBORA

Predizborne ankete - pouzdani pokazatelj ili obična manipulacija?

Mogu li ankete u političkoj borbi za glasove biti učinkovito oružje ili se njihov utjecaj precjenjuje? Jesu li i koliko pouzdane? Mogu li dovesti do kontraproduktivnih učinaka i ima li smisla manipulacija njihovim rezultatima? Pitanja su to nad kojima smo se zamislili uzimajući u obzir dosad viđeno na prijašnjim izborima te činjenicu da će u sljedećih dva i pol predizborna mjeseca biračima i više nego inače biti servirani različiti rezultati različitih anketa, a da pozadina nužno i uvijek ne krije pokušaj manipulacije, premda ni to ne treba isključiti. Odgovore smo potražili od stručnjaka i renomiranih agencija za istraživanje javnoga mnijenja

Rezultati anketa uvijek su atraktivna i popularna tema, a kad je riječ o onima kojima se nastoji odmjeriti snage političkih protivnika uoči sraza u glasačkim kutijama, značaj im dodatno raste. S obzirom na to da su pred Hrvatskom parlamentarni izbori, birači i pored onih redovitih istraživanja javnoga mnijenja, gotovo svaki dan mogu vidjeti, a neki bi rekli da su i bombardirani rezultatima rejtinga pojedinih stranaka i političara. Koji je cilj toga i ima li javnost uvijek uvid u cijelo istraživanje, uključujući metodologiju i reprezentativnost uzorka te kakva je interpretacija dobivenih rezultata, pitanja su koja zahtijevaju odgovore potrebne da bi se rezultate provedenih anketa moglo pravilno tumačiti i uspoređivati.

'Ono što na prvi pogled može narušiti kvalitetu istraživanja su razno-razne ankete koje se ne provode po pravilima struke, a čiji rezultati budu prikazani u medijima bez ikakva navođenja informacija o samom istraživanju, strukturi uzorka itd.', upozorava Mirna Cvitan iz Ipsos Pulsa, agencije koja se dosad pokazala kao najtočnija u predviđanju ishoda izbora. Stoga, Janja Božič Marolt, direktorica Mediane, agencije koja djeluje već 20 godina, ističe: 'Strogo se držimo kodeksa Esomar (regulativnog međunarodnog kodeksa istraživanja tržišta i javnog mnijenja) i od klijenata uvijek zahtijevamo da pri objavi rezultata napišu i izvor te broj jedinica u uzorku i na kojoj ciljnoj grupi su analizirani rezultati.'

Agan Begić
, direktor agencije Promocija Plus, čiji je najpoznatiji projekt CRO Demoskop koji redovito na mjesečnoj bazi provode od siječnja 2004. godine, naglašava: 'Istraživački projekti koje naručuju političke stranke (samostalni, u koalicijama ili nezavisne liste) ili politički kandidati imaju puno više sadržaja od onih desetak informacija koje se daju u javnost. Sam izbor sadržaja koje se pušta u 'eter' nikako nije u nadležnosti agencija, pa to dijelom može prouzročiti neke nejasnoće.'

ANKETE NISU KRISTALNA KUGLA

Ankete više ili manje precizno prikazuju stanje u jednom trenutku i nisu kristalna kugla da predviđaju budućnost, mogu tek pomoći da se nasluti razvoj nekog fenomena, ali trendovi se mogu dobro uočiti i kontinuiranim praćenjem mogu se vrlo dobro predvidjeti rezultati. Zbog svega toga, u njihovom provođenju i kasnijoj interpretaciji treba, kao što su upozorili naši sugovornici, voditi računa o mnogim stvarima.

Primjerice, valja podsjetiti da se u većini anketa popularnost stranaka mjeri na razini cijele Hrvatske iako se saborske zastupnike bira u deset izbornih jedinica. Ne čudi onda da regionalne stranke poput IDS-a i HDSSB-a po anketama ne prelaze izborni prag, a na kraju ulaze u Sabor jer u svojim izbornim jedinicama lako osvajaju više od pet posto glasova. Obratna je stvar sa strankama poput HSLS-a ili laburista i HSP-a, koji su po anketama blizu izbornog praga, ali ga na kraju neće prekoračiti ako neće u barem jednoj izbornoj jedinici imati jako uporište.

No zna se i da dio konzervativnih birača poput glasača HDZ-a i HSS-a ne voli sudjelovati u anketama. Što se tiče prednosti i mana, jedna od glavnih mana telefonskih istraživanja jest to što u njih nije moguće uključiti kućanstva koja nemaju telefonski priključak, a populacija koja je tako isključena iz uzorka je socio-demografski i politički specifična, zbog čega može doći do grešaka u procjenama.

U komentaru najnovije ankete u kojoj HDZ vrlo loše stoji, HDZ-ov državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Andrej Plenković kazao je, između ostalog, da je riječ o telefonskoj anketi koja nije jednako pouzdana kao terenska istraživanja te da su prigodom telefonskih anketa obično birači više lijevo orijentirani.

No s druge strane, prednost telefonskih istraživanja je u tome što je u njihovom slučaju kontrola kvalitete rada praktički sto posto te je mogućnost namjernog lažiranja svedena na minimum. Slabosti telefonskih istraživanja ujedno su prednosti 'terenskih', koja omogućavaju korištenje tehnika tajnog izjašnjavanja što donekle povećava valjanost rezultata. No u svakom slučaju, reprezentativnost uzorka jedna je od ključnih stvari.


No jedno je ipak jasno; naime, reprezentativnost uzorka i standardna pogreška uzorka ključne su stvari prilikom provođenja i valjanosti istraživanja, ističe Dragan Bagić, docent na Odsjeku za sociologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji i kao vanjski suradnik surađuje na istraživanjima javnog mnijenja u agenciji Ipsos Puls: 'Reprezentativnost se često izjednačuje s veličinom uzorka iako te dvije stvari imaju malo veze jedna s drugom. Naime, reprezentativnost se prije svega odnosi na strukturu uzorka i način izbora jedinica u uzorak, a veličina je povezana sa standardnom pogreškom uzorka. Ugrubo, što je uzorak veći, manja je standardna pogreška uzorka, odnosno uzorak je precizniji. No da bi to pravilo vrijedilo, uzorak mora biti reprezentativan i slučajan. Bolji je slučajan i reprezentativan uzorak od 300 ispitanika nego nereprezentativan od 10.000.'

KRIVA TUMAČENJA UZ KRUŠKE I JABUKE

Kao poseban problem Bagić ističe često zanemarivanje pogreške uzorka u interpretaciji podataka: 'To se vidi u gotovo svakoj objavi rejtinga stranaka. Svaka i najmanja promjena rejtinga se interpretira kao porast ili pad rejtinga neke stranke. Tu stvarno zna biti apsurdnih zaključaka, jer se na temelju promjene od jedan posto izvode duboke analize i dalekosežni zaključci jer nije vijest ako nema neke promjene.'

Povrh svega, često se uspoređuje kruške i jabuke. 'U javnosti se stalno izravno uspoređuju rezultati istraživanja različitih agencija koja su provedena uz različite metodološke pristupe. Ovaj problem je posebno izražen kad su u pitanju rejtinzi, naime, postoji bar desetak metodoloških odluka koje utječu na konačan rezultat: način prikupljanja podataka, način formulacije pitanja, da li se rezultati prikazuju na cijelom uzorku ili samo na vjerojatnim biračima, kako se identificiraju vjerojatni birači itd, a i postavljanje jednog pitanja nije mjerenje rejtinga', upozorava Bagić.

'Odgovori ovise o konkretnom pitanju kao i o trenutačnoj situaciji u okruženju, pa je teško uspoređivati i isto pitanje koje je postavljeno samo onim punoljetnim građanima koji će izaći na izbore u odnosu na ukupnu punoljetnu populaciju, a to se često radi. Trebalo bi isto tako razlikovati raspoloženje građana od rejtinga stranaka. Pouzdan rejting stranaka moguće je dobiti samo na dan izbora, jer sve do toga dana na biračko tijelo utječu sve informacije iz okruženja. Stoga su sva predviđanja o rezultatima izbora značajno prije samih izbora delikatna i podložna promjenama i označavaju tek raspoloženje građana', napominje Nevenka Hendrih iz agencije Hendal.

Cvitan ističe da često prisutne neusporedive usporedbe 'svakako mogu biti zbunjujuće i nejasne bez ikakvog konteksta', ali i ističe da to nema direktno veze sa samom kvalitetom istraživanja nego kasnijom interpretacijom dobivenih rezultata od strane osoba koje nisu dovoljno stručne ili to rade s nekom namjerom'. 'Odlična istraživanja u metodološkom smislu se lako može 'upropastiti' lošom interpretacijom, a dobrom interpretacijom je moguće izvući i neke relevantne zaključke iz metodološki 'prljavog' istraživanja', slaže se Bagić.

UTJECAJ ANKETA SE PRECJENJUJE

Kad je pak riječ o utjecaju objave anketa na ponašanje birača, svjetske i hrvatske analize pokazuju da utjecaj postoji, ali ga se precjenjuje. Analiza doktorice Vesne Lamze-Posavec, voditeljice Centra za istraživanje javnog mnijenja i masovnih medija s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar pokazuje da 'mali broj građana posvećuje pozornost istraživanjima, a oni koji im posvećuju pozornost u pravilu loše pamte njihove rezultate. Ona mogu imati utjecaj na određeni manji broj birača, no konačni efekt nikada nije lako predvidjeti'.

MANIPULACIJE SE NE ISPLATE

Kad rezultati nekome ne odgovaraju, reći će da je anketa nepouzdana ili 'naručena' što je točno utoliko da anketu uvijek netko, bilo da je riječ o strankama ili medijima, mora naručiti i platiti kao i svaku drugu uslugu, no to ne znači automatski da će njome manipulirati, slažu se svi sugovornici iz agencija, koji redom ističu da nikada nisu niti bi sudjelovali u nečem takvom, ponajprije zbog profesionalne etike i opstanka na tržištu. 'Pokušaji manipulacije jedne agencije u prošlosti neslavno su završili po tu agenciju koja je nestala s tržišta i to je najbolji poučak za sve one koji bi i pomislili loviti u mutnom', podsjetio je Begić,

Priča o manipulaciji iz prošlosti odnosi se na ratovanje anketama uoči parlamentarnih izbora 2007. godine, koje se vodilo preko stranica dva lista, Jutarnjeg i Večernjeg, pa je u jednom vodio SDP, a u drugom HDZ, a obje su stranke istovremeno imale, blago rečeno nevjerojatnu prednost od 15 posto jedna nad drugom- Štoviše, Jutarnji tada nije objavio cijelo istraživanje, a Večernji je objavio rezultate izborne ankete Zavoda za poslovna istraživanja za koje se dan kasnije ispostavilo da su zamjenom pitanja izmijenjeni u korist HDZ-a.

U pozadini su, međutim, bili poslovni interesi vlasnika Jutarnjega lista i ZAPI-ja; naime, business.hr je tvrdio da je vlasnik dnevnog lista računao i na pobjedu HDZ-a, a SDP je u slučaju ZAPI-ja tvrdio da je šef Uprave ZAPI-ja morao odraditi anketu za HDZ jer mu je ta stranka omogućila da s Otokom znanja kupi hotelsko poduzeće Koločep premda nije dao najbolju ponudu. Također, ZAPI, čiji je temeljni kapital bio 40.000 kuna trebao je biti prodan Fini za čak tridesetak milijuna kuna, no SDP-ovim zalaganjem to je bilo spriječeno. Lažni podaci ZAPI-ja kasnije su dokazani na nekoliko istraživanja, i ta se 'agencija' izbornim anketama više ne bavi.


S obzirom na to, upitno je ima li smisla manipulirati anketama. Naime, 'objava visokog rejtinga nekog kandidata može utjecati na neke njegove simpatizere da, primjerice, ostanu doma i ne izađu na izbore, a s druge strane može utjecati na birače drugih kandidata da se predomisle i glasaju za njega što u konačnici može dati neto neutralan učinak. No takva informacija može rezultirati i većom mobilizacijom birača koji bi glasali za drugog kandidata, tako da on ostvari bolji rezultat. Dakle, one mogu mobilizirati gubitnike, a demotivirati pobjednike, no stranke bi trebale imati razrađenu strategiju za motiviranje birača', naglašava Bagić.

'Hipotetsko naručivanje lažiranog istraživanja javnog mnijenja za političke svrhe je potpuno besmisleno i ne bi ga provela nijedna profesionalna agencija. Druga stvar je manipuliranje rezultatima istraživanja dobivenima na prigodnim ili namjernim uzorcima poput internetskih portala stranaka i medija ili političkih skupova, koji nisu reprezentativni za cijelo biračko tijelo i zbog toga mogu u javnost poslati potpuno krivu sliku o rejtingu neke stranke ili političara', napominje Igor Matutinović, direktor GfK, globalno renomirane agencije za istraživanje javnoga mnijenja.

Mario Petrović
, direktor Millenium Promocije, agencije koja već desetak godina sudjeluje u predizbornim kampanjama kroz marketinške i komunikacijske aktivnosti u više zemalja regije smatra: 'Svako je istraživanje podložno manipulacijama, ali lako se otkriju i manipulatori vrlo brzo propadaju i nestaju s tržišta jer postaje očito da su za nekoga odrađivali tzv. prljavi posao'. Osim toga, 'ankete, čiji je cilj manipulacija, u istraživanju političke situacije imaju vrlo mali učinak jer se uvjeriti može vrlo mali, možda zanemarivi udio populacije koji ne gleda na manipulativnost', dodaje Marolt, a Cvitan zaključuje: 'Realno, manipulacija nikome nije u interesu: naručitelju jer time neće dobiti pravo stanje što je čisto bacanje novca, a još manje agenciji jer to itekako može nauditi njezinom kredibilitetu koji se godinama mukotrpno gradi.'

Prema procjenama istraživačke industrije, u Hrvatskoj se godišnje 'vrti' oko15 milijuna eura. U 10 do 15 agencija radi između 300 i 400 zaposlenika te 1.000 vanjskih suradnika i anketara. Govoreći o troškovima, kratka telefonska istraživanja s nekoliko pitanja mogu stajati 20.000 kuna, dok terenska istraživanja koja se rade u svakoj izbornoj jedinici na uzorku od 4.000 ispitanika mogu stajati i do 300.000 kuna.


JEDINA RELEVANTNA ANKETA NA KRAJU SU IZBORI

Ipak, s obzirom na nepredvidiv efekt rezultata istraživanja javnoga mnijenja, ne nužno samo zbog moguće zloupotrebe, mnoge zemlje imaju praksa uvođenja moratorija na njihovo objavljivanje te odredbe prema kojima se istraživanja moraju objaviti u cijelosti uz točno navedenu metodologiju i karakteristike uzorka. Primjerice, u Južnoafričkoj Republici moratorij je na snazi čak mjesec i pol prije izbora, u Luksemburgu mjesec dana, u Argentini i Brazilu te Italiji 15 dana, u Poljskoj 12, u Mađarskoj osam, Češkoj sedam i u Španjolskoj šest dana prije izbora. U Hrvatskoj, premda je tu mogućnost svojedobno spomenuo Ivo Sanader i to nakon pobjede na izborima 2007. godine, a na koju ankete nisu ukazivale, dosad nije regulirano vrijeme što i nije toliko presudno, ali što je mnogo važnije ni način objave rezultata istraživanja javnog mnijenja.

Prema svjetskim iskustvima najviše promjena u izbornom tijelu dolazi u posljednjih tjedan ili dva do izbora, jer tada odluku donose neopredijeljeni glasači, a i kod onih opredijeljenih može doći do promjene stava zbog određenih događaja, poput televizijskih debata ili drugih događaja na političkoj sceni.

Jasno je, dakle, da predizborna istraživanja pružaju određenu sliku raspoloženja javnosti, ali ne utječu presudno na izbore, koji su na kraju krajeva, jedina relevantna anketa. Premda, kako je pokazalo dosadašnje iskustvo, upravo tu leži najveća manipulacija, jer su reprezentativnost i veličina uzorka krajnje upitne, ali očito se fantomski birači koji prkose zakonima fizike, a i biologije pa glasaju čak i s onoga svijeta, u Hrvatskoj kategoriziraju kao standardna devijacija ili pogreška u uzorku što, doduše, više nije problem predizbornih anketa, nego izbornih rezultata i postizbornih djelovanja onih koji iz izbornih kutija sele u vladajuće klupe.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još