Hrvatska BLAMAŽA SA HIDROCENTRALOM

Nakon 10 godina skrivanja objavljena skandalozna studija o Ombli!

  • Autor: Ivo Lučić
  • 13.9.2011 13:31:07
  • 13.9.2011 7:00:00

Studija utjecaja na okoliš Vladina projekta najavljivanog kao udarna pesnica hrvatskog gospodarskog oporavka, nakon deset debelih godina skrivanja dospjela je u javnost jer to nalaže Europska banka za obnovu i razvoj (EBOR) od koje je Hrvatska zatražila kredit

Sama ideja za podzemnu akumulaciju tehničko-tehnološki je hrabra i prilično elegantna, ali studija će je vjerojatno stajati života: podjednako je loša u svom tekstu, manjkavom, friziranom i jednostranom, kao i u postupku provođenja koji je izigrao sve upravne postupke važne za osjetljiva prava ljudi i okoliša. Pri tome, Hrvatska nije obratila pažnju ni na činjenicu da je tek mali dio vodonosnika Omble na području Hrvatske te da će vjerojatno Bosna i Hercegovina nastojati zaštiti svoje interese.

Studija također skriva brojne negativne intonacije iz nevladina sektora, medija i stručne javnosti, osobito činjenicu da ju je odbio član Komisije za ocjenu studije svjetski ugledni hidrolog iz Splita dr. Ognjen Bonacci s obrazloženjem da bi HE Ombla mogla ostaviti brojne negativne posljedice ne samo po dubrovačko primorje nego i šire područje. Potom je izbačen iz Komisije, a u rješenju je napisano da je sam istupio.

Kako je javnost izviještena, HEP je EBRD-u predstavio da Ombla košta 150 milijuna eura, što je dvostruko veći iznos od onoga iskazanog u studiji. Struktura troškova jasno pokazuje da je istraživanje prirode Omble zadnja rupa na svirali, jer je na konzalting i istraživanja planiran 35 puta manji iznos, a među 28 navedenih elaborata samo je jedan (1!) posvećen iznimnoj ekologiji krškog i tranzitnog područja Omble. To je rad koji se odnosi na biološke značajke (samo!) izvorišnog dijela Omble (PMF Zagreb 1998), koji je investitoru poslužio da zamaskira rubriku istraživanja, više nego zadovolji potrebe jednog takvog zahvata.

SKANDALOZNE LAŽI ZAGREBAČKOG ELEKTROPROJEKTA

Je li u pitanju nespremnost vlade u predizborno vrijeme priznati da je njezin glavni razvojni projekt obična budalaština ili je odraz stalne politike jarca na brvnu, sad je manje važno. Sad je jedino važno to da će studija proći češalj obzirne europske politike i da će, za očekivati je, jedina nova šteta biti blamaža hrvatske vlasti.

Na temelju toga rada je izrađivač studije, zagrebački Elektroprojekt, koji zbog takvog pristupa u stručnoj javnosti isprostituirao, zaključio kako nema bojazni za negativne utjecaje jer u središtu svjetskog podzemnog biodiverziteta, eto, nema rijetkih, endemičnih i ugroženih vrsta! To je obična glupost i laž zbog koje bi u suvremenim zajednicama autor završio na sudu za širenje lažnih informacija i uklonjen s odgovornih mjesta.

Hrvatska nema razvijene alate da izračuna kolike bi štete donio ovaj projekt, ali možemo to usporediti s Plitvičkim jezerima koja su nekada razmatrana za hidrocentralu. Tko bi mogao izračunati sve izravne i neizravne gubitke koje bi Hrvatska doživjela da je taj ključni topos, koji je toliko jak da ga ne uspije zasjeniti ni cijeli turistički Jadran, postao gomila betona i metala?

Kao i više puta do sada u ključnim trenucima, hrvatski obraz spasio je germanski prst sudbine, od političkih pritisaka preko uhićenja najvažnijih kriminalaca i plaćenih ubojica, koje Hrvatska još krije i ne da. Elem, njemački malakolog Hartwig Schütt (2000) pronašao je u uzorcima sedimenta u Rijeci dubrovačkoj ljušturice čak 23 vrste, pretežno podzemne – rijetke, endemične i ugrožene! Čak i jednog endemičnog slatkovodnog školjkaša zbog kojeg Hrvatska ima obvezu određivanja zaštićenog područja.

Potom je Nikola Tvrtković iz Prirodoslovnog muzeja istraživao za potrebe zaštite ugroženih šišmiša i ustvrdio da ondje obitava 55 vrsta od kojih 35 podzemnih, što sustav čini među najvažnijim u Hrvatskoj po biološkoj raznolikosti! Podsjetimo, u svijetu je poznato samo deset pećina s više od 25 podzemnih vrsta! I Tvrtković, kao i Hrvatsko biospeleološko društvo ustali su protiv Omble.

Drugi je primjer potpuni prezir ekotona, specijalnog staništa koje stručnjaci smatraju inkubatorom novih vrsta. Odnosi se na područja prelaznih režima, npr. na prostor gdje se stalno smjenjuju vodeni i kopneni habitati, kao npr, prostor koji zahvaća plima i oseka. I dok na moru ekoton zahvaća metar visine, u Ombli oscilacije između najnižih i najviših voda prelaze stotinu metara! HEP o tome nema ni retka.

No i tamo gdje prevladavaju investitoru omiljene fizičke geoznanosti i tehničke znanosti, neće nas dočekati istraženost kakvu bismo očekivali. Na primjer, o brzini okršavanja odnosno razvoja podzemnih šupljina u sustavu Omble, u studiji nema ni jednog retka, iako se radi o ključnom procesu, koji vlada cijelim sustavom od njegova gniježđenja do narastanja do veličine koje je vodeće stručnjake dvadesetog stoljeća tjeralo da ga smatraju najvećim podzemnim sustavom u svijetu, pa sve do nekog budućeg iščeznuća.

IZGRADNJA AKUMULACIJE MOGLA BI DOVESTI DO SEIZMIČKIH AKTIVNOSTI


Zvonimir Pandza/Vecernji list
Pogled na izvor rijeke Omble
Kad se to zna, onda ima dosta razloga sumnjati i u one podatke u koje nismo dovoljno upućeni, a to su negativne moguće posljedice seizmičkih aktivnosti, induciranje potresa izgradnjom akumulacija i opasnosti od klizanja padina na kojim su izgrađena susjedna naselja. Bonacci, međutim, u njima vidi realnu opasnost.

Da bi sve prikrili, zagovornici Omble šire lažnu sliku, a podržavaju ih lokalna vlast i neki mediji, za koje je teško reći jesu li doista korumpirani ili priglupi pa ne shvaćaju. Gradska vlast tvrdi da je Ombla od općeg interesa za Dubrovnik, ali to može biti samo za one koji bi potrošili investiciju i one koji bi eksploatirali hidrocentralu. Ona je na štetu javnog interesa. Tvrdnja da bi se poboljšala opskrba strujom i vodom Dubrovnika zapravo zloupotrebljava kronično neraspoloženje Dubrovčana, nastalo zbog čestih nestanaka struje i zamućivanja vode kod velikih kiša, što je pak prirodno. Dubrovačko područje ima dvije hidrocentrale i dakle dovoljno struje. Studija utjecaja izmišlja da će se time poboljšati uvjeti turizma za Dubrovnik; onaj tko zna da većinu motiva naših turista čini izvorna priroda, zna da će lobotomija jednog takvog sustava, izgradnja tehničkih cesta po glavnim fasadama krajolika i betoniranje obala biti samo trajni udarac turističkim motivima.

Uostalom, priča o višenamjenskim akumulacijama stari je šlager za potkopavanje javnog otpora branama. Neka kažu što se dogodilo s onom drugom važnom namjenom Hidrosistema na Trebišnjici od prije koje desetljeće, kada su obećali navodnjavanje 11.800 hektara poljoprivrednih površina, uključujući Konavle, Župu dubrovačku i Rijeku dubrovačku. Do danas nema ni kapi, niti to itko više spominje.

NOVA BLAMAŽA HRVATSKE VLASTI PRED EUROPSKIM INSTITUCIJAMA

Konačno, umjesto da vlast kroz obrazovanje, medije i drugu komunikaciju razvija svijest lokalnog stanovništva o neponovljivim vrijednostima njihova zavičaja, da potiče potrebu njegova kultiviranja i održivog upravljanja, ne samo kao krajolika koji više od ijedne knjige skladišti memoriju zajednice, nego i podjednako zbog velike gospodarske vrijednosti, oni kod stanovništva potiču strast za prodajom svakog komada zemlje koji će im donijeti možda i pozamašne svote novca, ali će ih trajno razbaštiniti zavičaja u kojem se prava sreća roditi.

Skandalozno je da je ovakav projekt prošao sve instance racionalnog odlučivanja. Sudeći po onome što smo čuli od krugova bliskih javnom Energetskom institutu Hrvoje Požar, njih nitko nije ni pitao. Zato je ova studija zapravo potvrda potpuno dezorijentirane vlasti, koja nije ni primijetila da umjesto kroz postupak upravnog pranja – studija ode pred europsko zakonodavstvo. Je li u pitanju nespremnost vlade u predizborno vrijeme priznati da je njezin glavni razvojni projekt obična budalaština ili je odraz stalne politike jarca na brvnu, sad je manje važno. Sad je jedino važno to da će studija proći češalj obzirne europske politike i da će, za očekivati je, jedina nova šteta biti blamaža hrvatske vlasti, što je već neka vrsta kulturnog obilježja i dijela našeg identiteta.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još