Hrvatska VLADA PREDLOŽILA:

Rodiljne i roditeljske naknade izuzete od ovrhe

Nakon najave da će Ovršni zakon ići na popravak, Vlada je s današnje sjednice i službeno Saboru poslala novi prijedlog zakona, odnosno izmjene koje bi trebale ukloniti nedoumice te jasno specificirati koje su to kategorije izuzete od ovrhe

Prema izmjenama Ovršnog zakona, od ovrhe će biti izuzeta primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja; primanja po osnovi naknade zbog tjelesnog oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, primanja po osnovi socijalne skrbi, primanja po osnovi privremene nezaposlenosti, primanja po osnovi dječjeg doplatka, primanja po osnovi stipendije ili pomoći učenicima i studentima, naknada za rad osuđenika, primanja po osnovi odličja i priznanja, ali i po novom rodiljne i roditeljske novčane potpore.

Kako je pojasnila premijerka Jadranka Kosor, izmjenama se 'potpuno i jasno definiraju i specificiraju primanja koja su izuzeta od tog postupka ovrha, odnosno sve ono gdje se mora pokazati da se vodi posebna briga o osjetljivim skupinama u društvu'.

Osim toga, novost je i da će FINA 'kada dobije prijedlog za ovrhu biti dužna uplatitelju javiti podatke o posebnom računu koji svaki ovršenik mora imati, a na koji sjedaju sva ona zaštićena primanja', pojasnio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Naime, pokazalo se da su uplatitelji uplaćivali zaštićena primanja na jedan račun te da je onda ovrha sjedala građanima i na zaštićena primanja.

Promjene su nastupile i kod prodaje nekretnina. Naime, dosada se na drugom i trećem ročištu nekretnina nije smjela prodavati ispod jedne trećine vrijednosti, a sada su vladajući tu granicu pomakli na polovinu vrijednosti nekretnine.

'Vidimo da se taj prag na neki način dizao jer ste imali jedno razdoblje od konca 1999. do konca 2003. u kojem uopće nije bilo ograničenja, pa su se nekretnine mogle prodavati za najminimalnije iznose, i za jednu kunu', podsjetio je Bošnjaković.

Da će izmjene ovog zakona podići razinu ljudskih prava u Hrvatskoj, smatra potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac. 'Štiti egzistencijalni minimum ljudi koji su se našli u dužničkoj nevolji. Štiti na način, ne da bi im oprostio dugove, nego ljudima daje drugu šansu. Ovo je jedan od onih Vladinih prijedloga za koje sam uvjeren da su na tragu socijalne osjetljivosti', nadodao je Uzelac.

Vlada je Saboru poslala i prijedlog zakona o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju te Zakona o dodatku na mirovine, kojima bi se omogućila integracija dodatka na mirovinu u iznos mirovine.

'Prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, taj dodatak se sada određuje i isplaćuje kao zasebno primanje uz pripadajuću mirovinu u pojedinom slučaju. U srpnju 2011. godine bilo je oko 300.000 korisnika dodatka na mirovinu, s prosječnom svotom toga dodatka od 351 kune mjesečno. Ovo primanje ima značajan učinak na materijalnu i socijalnu sigurnost korisnika mirovina koji su to pravo ostvarili od 1999. godine do danas, a osobito onih koji mirovinu ostvaruju od 1. siječnja 2010, na temelju plaća ostvarenih tijekom čitavog radnog vijeka. Međutim, praćenje provedbe sustava mirovinskog osiguranja ukazalo je na potrebu da se dodatak integrira u svotu mirovine, kao njezin sastavni dio', kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač. Drugim riječima, dodatak (koji iznosi od 4 do 27 posto, ovisno o godini umirovljenja) i mirovina će se po novome isplaćivati zajedno, a to bi u budućnosti, ako dođe do usklađivanja mirovina s obzirom na stanje u gospodarstvu, moglo značiti da će se mirovine povećati.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još