Sporazum pod nazivom 'Obnova minski zagađenih površina na području Drave i Dunava', za što je Hrvatskoj iz EU fondova dodijeljeno milijun i pol eura, potpisali su Zdravko Modrušan, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje i Šimo Balaš, voditelj upravnog tijela programa IPA prekogranična suradnja Mađarska - Hrvatska

Kada je 1991. godine počelo protjerivanje nesrpskog stanovništva s okupiranih hrvatskih područja, pobunjeničke vlasti plašile su se upada hrvatske policije s mađarske strane, pa su minirali i pojedina granična područja susjedne nam države. Mađari još nisu precizno utvrdili njihovu lokaciju, pa će dio od dobivenih dva milijuna eura iskoristiti upravo za to, a provjeru i razminiranje obavljat će najvjerojatnije mađarska policija.

'Posjedujemo više od 170 zapisnika o postavljanju minskih polja s više od pet tisuća mina na tom području. Pronađena su i 33 minska polja koja nisu zapisnički evidentirana, a najmanje tri protežu se na područje Republike Mađarske', rekao je Modrušan, dodavši kako je za provedbu projekta predviđeno dvije godine.

'Nama je za taj posao potrebno nekoliko mjeseci. Radit ćemo u sušnom periodu kako bismo mogli ući u to inače naplavno područje starog Dunava. Izvođače radova izabrat ćemo na javnom natječaju između 31 tvrtke, u kojima radi 631 pirotehničar i koje raspolažu s pedesetak strojeva za razminiranje.'

Velik ekonomski, ekološki i sigurnosni problem

Iz EU fondova dosad je na razminiranje u Hrvatskoj utrošeno 14 milijuna eura te još 2,1 milijun za jačanje kapaciteta HCR-a. Hrvatska vlada u tom poslu sudjeluje sa 62 posto svih sredstava, obznanio je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, izaslanik predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor.

'Taj će projekt pridonijeti boljem nadzoru ovdašnje granice i omogućiti lakšu borbu protiv svih oblika kriminalnih i ilegalnih radnji, prvenstveno trgovine ljudima, ilegalnih prelazaka granice i nezakonitog trgovanja robama i uslugama. Pridonijet će i promicanju hrvatskog europskog identiteta, naše povezanosti s europskim asocijacijama i postizanju zajedničkog cilja: zajamčene sigurnosti, gospodarskom napretku i prijateljstvu hrvatskih i mađarskih građana', pročitao je Karamarko okupljenima u Županijskoj vijećnici u Osijeku, a Đurđa Adlešić ravnateljica zaklade Hrvatska bez mina i izaslanica predsjednika Republike, navela je da je Hrvatska u Mađarskoj dobila pouzdanog partnera bez kojeg ne bi bilo moguće aplicirati za sredstva EU u sklopu IPA programa za prekograničnu suradnju. Prenijela je i nadu predsjednika Ive Josipovića da ćemo ulaskom u EU biti u potpunosti očišćeni od mina.

S time se ne slaže Paul Vandoren šef Delegacije EU u RH, koji je podsjetio da je u Hrvatskoj još više od 93.000 postavljenih mina i eksplozivnih sredstava na više od 800 četvornih kilometara u 12 hrvatskih županija, najviše u zoni sukoba.

'To je velik ekonomski, ekološki i sigurnosni problem koji otežava normalan život i predstavlja prepreku povratku izbjeglica i gospodarskim ulaganjima. Za čišćenje svih minskih polja potrebno je do 2019. godine osigurati više od 500 milijuna eura', smatra Vandoren i poručuje da Europska komisija razminiranje drži prioritetom, u što je posljednjih deset godina uložila 17 milijuna eura. Još jedan sličan projekt, vrijedan četiri milijuna eura, nagodinu će obuhvatiti dvije najistočnije hrvatske županije i pridonijeti slobodnom kretanju ljudi u regiji, omogućiti brži razvoj i bolju povezanost građana, ističe Vandoren.

Više od 500 smrtno stradalih od mina

Na području OBŽ-a još je 140 četvornih kilometara minsko sumnjivog područja koje zahtijeva razminiranje ili provjeru, a samo na području parka prirode Kopački rit minski je sumnjivo još 37 četvornih kilometara, upozorio je župan Vladimir Šišljagić i zahvalio na dosadašnjoj pomoći u razminiranju vladi Japana, SAD-a, Kanade, Kneževini Monaco, EU, Fondaciji ASB iz Njemačke i ITF iz Slovenije. Podsjetio je kako je od 1991. godine u Hrvatskoj od mina smrtno stradalo više od 500 ljudi, a na području OBŽ-a 38 ljudi.