Hrvatska PAUL VANDOREN

'Za razminiranje Hrvatske trebat će više od pola milijarde eura'

Današnjim potpisivanjem sporazuma o dodjeli 3,5 milijuna eura iz IPA sredstava EU-a razminirat će se kilometar zemljišta uz hrvatsko-mađarsku granicu na području općina Draž i Petlovac u Baranji. U Hrvatskoj je minski sumnjivo još 787 milijuna četvornih metara i gotovo toliko eura potrebno je za provjeru i čišćenje tih područja od mina

Sporazum pod nazivom 'Obnova minski zagađenih površina na području Drave i Dunava', za što je Hrvatskoj iz EU fondova dodijeljeno milijun i pol eura, potpisali su Zdravko Modrušan, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje i Šimo Balaš, voditelj upravnog tijela programa IPA prekogranična suradnja Mađarska - Hrvatska.

Kada je 1991. godine počelo protjerivanje nesrpskog stanovništva s okupiranih hrvatskih područja, pobunjeničke vlasti plašile su se upada hrvatske policije s mađarske strane, pa su minirali i pojedina granična područja susjedne nam države. Mađari još nisu precizno utvrdili njihovu lokaciju, pa će dio od dobivenih dva milijuna eura iskoristiti upravo za to, a provjeru i razminiranje obavljat će najvjerojatnije mađarska policija.

'Posjedujemo više od 170 zapisnika o postavljanju minskih polja s više od pet tisuća mina na tom području. Pronađena su i 33 minska polja koja nisu zapisnički evidentirana, a najmanje tri protežu se na područje Republike Mađarske', rekao je Modrušan, dodavši kako je za provedbu projekta predviđeno dvije godine.

Agrokor će imati koristi od razminiranja

Posebne koristi od razminiranja imat će Belje, koje je u vlasništvu Agrokora, sa 158 ha dvadeset godina neobrađivanog zemljišta, zbog čega je na današnjoj presici bila i Ljerka Puljić, potpredsjednica Uprave Agrokora. No, kako bi ga privelo svrsi, morat će mnogo uložiti u čišćenje od korova te obnovu infrastrukture (kanala, navodnjavanja i slično). Naravno, koristi će imati i država jer će to zemljište koristiti u koncesiji.

'Nama je za taj posao potrebno nekoliko mjeseci. Radit ćemo u sušnom periodu kako bismo mogli ući u to inače naplavno područje starog Dunava. Izvođače radova izabrat ćemo na javnom natječaju između 31 tvrtke, u kojima radi 631 pirotehničar i koje raspolažu s pedesetak strojeva za razminiranje.'

Velik ekonomski, ekološki i sigurnosni problem

Iz EU fondova dosad je na razminiranje u Hrvatskoj utrošeno 14 milijuna eura te još 2,1 milijun za jačanje kapaciteta HCR-a. Hrvatska vlada u tom poslu sudjeluje sa 62 posto svih sredstava, obznanio je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, izaslanik predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor.

'Taj će projekt pridonijeti boljem nadzoru ovdašnje granice i omogućiti lakšu borbu protiv svih oblika kriminalnih i ilegalnih radnji, prvenstveno trgovine ljudima, ilegalnih prelazaka granice i nezakonitog trgovanja robama i uslugama. Pridonijet će i promicanju hrvatskog europskog identiteta, naše povezanosti s europskim asocijacijama i postizanju zajedničkog cilja: zajamčene sigurnosti, gospodarskom napretku i prijateljstvu hrvatskih i mađarskih građana', pročitao je Karamarko okupljenima u Županijskoj vijećnici u Osijeku, a Đurđa Adlešić, ravnateljica zaklade Hrvatska bez mina i izaslanica predsjednika Republike, navela je da je Hrvatska u Mađarskoj dobila pouzdanog partnera bez kojeg ne bi bilo moguće aplicirati za sredstva EU u sklopu IPA programa za prekograničnu suradnju. Prenijela je i nadu predsjednika Ive Josipovića da ćemo ulaskom u EU biti u potpunosti očišćeni od mina.

S time se ne slaže Paul Vandoren, šef Delegacije EU u RH, koji je podsjetio da je u Hrvatskoj još više od 93.000 postavljenih mina i eksplozivnih sredstava na više od 800 četvornih kilometara u 12 hrvatskih županija, najviše u zoni sukoba.

'To je velik ekonomski, ekološki i sigurnosni problem koji otežava normalan život i predstavlja prepreku povratku izbjeglica i gospodarskim ulaganjima. Za čišćenje svih minskih polja potrebno je do 2019. godine osigurati više od 500 milijuna eura', smatra Vandoren i poručuje da Europska komisija razminiranje drži prioritetom, u što je posljednjih deset godina uložila 17 milijuna eura. Još jedan sličan projekt, vrijedan četiri milijuna eura, nagodinu će obuhvatiti dvije najistočnije hrvatske županije i pridonijeti slobodnom kretanju ljudi u regiji, omogućiti brži razvoj i bolju povezanost građana, ističe Vandoren.

Više od 500 smrtno stradalih od mina

Na području OBŽ-a još je 140 četvornih kilometara minsko sumnjivog područja koje zahtijeva razminiranje ili provjeru, a samo na području parka prirode Kopački rit minski je sumnjivo još 37 četvornih kilometara, upozorio je župan Vladimir Šišljagić i zahvalio na dosadašnjoj pomoći u razminiranju vladi Japana, SAD-a, Kanade, Kneževini Monaco, EU, Fondaciji ASB iz Njemačke i ITF iz Slovenije. Podsjetio je kako je od 1991. godine u Hrvatskoj od mina smrtno stradalo više od 500 ljudi, a na području OBŽ-a 38 ljudi.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još