Hrvatska 'ŠKOLICU MI VOLIMO, BOGU MI SE MOLIMO'

Za početak škole - prozivanje malih nekatolika!

Početak nove školske godine u Hrvatskoj obilježen je brojnim crkvenim svečanostima - misama, molitvama i blagoslivljanjima, no neki se roditelji žale da učitelji na satu poimence prozivaju učenike koji se nisu odlučili za vjeronauk i vrše pritisak na njih

'Hrvatska, kao mlada država, za razliku od razvijenih demokracija, još nije osvijestila što znači sekularna država i razvila kriterije prema kojima će naći razuman sklad između vjerskih osjećaja pojedinaca i vjerskih skupina', rekao je još 2009. godine aktualni predsjednik dr. Ivo Josipović i dodao kako ti kriteriji tek trebaju sazreti, pa i u samoj Katoličkoj crkvi. No čini se da se u našoj zemlji događa upravo suprotno – desekularizacija društva.

Naime, iz dojava roditelja djece koja su jučer prisustvovala svečanostima upriličenim prigodom početka nove školske godine saznali smo da su katolički obredi poput misa, blagoslivljanja škola i učenika te recitiranja 'Očenaša' postali uvriježena praksa u gotovo svim školama diljem Lijepe Naše. Neki roditelji žale se čak da su imali osjećaj da su njihova djeca izložena raznim pritiscima da pohađaju vjeronauk.


Prozivanje malih 'nevjernika'

Prema jednoj majci, koja je iz razumljivih razloga htjela ostati anonimna (podaci poznati redakciji), u osnovnoj školi na zagrebačkoj Knežiji učenici su nakon predstave, u sklopu koje se pjevala i pjesmica 'Školicu mi volimo, Bogu mi se molimo', upućeni u razrede. Jedna učiteljica potom je poimence prozvala djecu koja se nisu prijavila za vjeronauk i pitala ih jesu li se predomislila.

Ravnateljica škole Biserka Matić Roško bila je iznenađena pritužbom. 'Morala bih provjeriti ovu informaciju', rekla je, 'no u našoj školi nikada prije nismo imali problema s takvim pritiscima.'

U OŠ Rudeš, na zajedničkoj predstavi za sve prvašiće, svećenik je pak djeci rekao da ustanu i pomole se, a zatim ih je blagoslovio uz obrazloženje da će im obred pomoći da ostvare bolji uspjeh u školi.

Natjecanje koje favorizira vjernike

Naravno, u našem 'sekularnom' školstvu ima i većih problema od misa na početku školske godine ili blagoslivljanja za bolji uspjeh. Jedan ozbiljan primjer svakako je ekološki kviz koji je u osnovnim i srednjim školama održan ove godine, a sastojao se od sljedećih tematskih cjelina: prirode, biologije, kemije, geografije i vjeronauka. Iako je natjecanje bilo namijenjeno svim učenicima, oni koji nisu pohađali vjeronauk jer je izborni predmet bili su diskriminirani već u startu. Ne treba ni napominjati da je, po Ustavu Republike Hrvatske, vjerska diskriminacija strogo zabranjena.

Ipak, najveći problem vjerojatno je činjenica da neke škole ne provode preporuku resornog ministarstva da se satovi vjeronauka održavaju na početku ili na kraju dnevne nastave kako djeca koja ga ne žele pohađati ne bi bila prisiljena dangubiti po hodnicima i osjećati se diskriminirano i zapostavljeno.

Ravnateljica Biserka Matić Roško kaže da u njezinoj školi nastoje poštovati ovu preporuku, međutim ističe da to zbog broja razreda nije uvijek moguće. 'Tada su djeca zbrinuta i pod nadzorom učitelja', objasnila je.

Neke udruge za ljudska prava ističu također da poučavanje vjeronauka u školama nije urodilo očekivanim etičkim razvojem i sviješću djece. Naime, rezultati istraživanja Centra za mirovne studije pokazuju da je prije 20 godina u školama bilo manje nasilja iako se djeca danas daleko više no prijašnje generacije susreću s različitim neformalnim oblicima obrazovanja o nenasilju, toleranciji i građanskom odgoju, ne samo u vjeronauku. Primjerice posljednje istraživanje pokazuje da je više od polovine učenika udarilo ili namjerno gurnulo drugog učenika ili učenicu u posljednjih mjesec dana te da samo 3,6 posto učenika nije sudjelovalo niti u jednom obliku agresivnog ponašanja. U Centru smatraju da ovi rezultati ukazuju na potrebu uvođenja odgojno-obrazovnih programa usmjerenih smanjenju agresivnog ponašanja učenika.

Unatoč vjeronauku u školama raste nasilje

Više udruga stoga je pokrenulo inicijativu da se u škole uvede alternativa vjeronauku, primjerice građanski odgoj kakav imaju učenici u Crnoj Gori i Srbiji ili pak neki predmeti o pravima manjina, demokratskom i građanskom društvu kakve ima većina zemalja Europe.

Predsjednica Foruma za slobodu odgoja (FSO) Eli Pijaca Plavšić smatra da je vjeronauku 'apsolutno potrebna alternativa'.

'To je tema kojom se FSO bavi već nekih 13 godina', rekla je Pijaca Plavšić. 'Trenutno se rade mnoge stvari vezane upravo uz uvođenje odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo, što je svakako potaknulo i uvođenje Nacionalnog okvirnog kurikuluma. Činjenica je da je ono nasušna potreba jer nam djeca iz škola izlaze funkcionalno nepismena, ne znaju što znači biti aktivan građanin, ne poznaju svoja prava i nisu svjesni svoje odgovornosti, a to je upravo i temelj suvremenih demokratskih društava.'

Čelnica FSO-a također smatra da djeca koja ne pohađaju vjeronauk nisu na odgovarajući način zbrinuta. 'Iz istraživanja o stavovima i iskustvima nereligioznih roditelja prema obrazovnom sustavu možemo zaključiti da se vjeronauk u dobrom dijelu provodi usred nastave te da djeca vrlo često nemaju nikakve osmišljene aktivnosti koje bi za to vrijeme mogla raditi. Naravno, jasno je da to nije dobro rješenje, međutim ono dobrim dijelom ovisi o samoj školi.'

Na pitanje misli li da se Hrvatska razvija kao sekularna država, predsjednica FSO-a kaže da je to nešto u što želi vjerovati, a što nam je zajamčeno Ustavom.

'Imam dojam da su se upravo ova pitanja ponovno, nakon nekoliko godina zatišja, počela postavljati nakon ovogodišnjeg popisa stanovništva i posjeta pape Benedikta XVI. Sigurno je da je utjecaj Katoličke crkve u Hrvatskoj velik, međutim želim vjerovati da je građanima Hrvatske jasno da je u našoj zemlji Crkva odvojena od države i nadam se da u tom smjeru idemo. Jasno je da je Hrvatska još uvijek mlada demokracija, a s demokratskim ponašanjem se ne rađamo, već ga učimo. Stoga nam treba još mnogo vremena kako bismo shvatili što uistinu znači živjeti i ponašati se demokratski', zaključila je Pijaca Plavšić.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još