Hrvatska NOVE OVLASTI DRŽAVNOG ODVJETNIKA

Bajić je postao moćniji od bilo kojeg političara

Uloga i utjecaj glavnog državnog odvjetnika znatno su se promijenili stupanjem na snagu novog Zakona o kaznenom postupku. Preuzimanjem nadzora nad istragama kaznenih djela Mladen Bajić postaje moćniji od bilo kojeg političara

'Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić je Zakonom o kaznenom postupku dobio moć koja u najmanju ruku nadilazi političku', rekao je tportalu kazneni odvjetnik Krešimir Krsnik.

ISTI ZKP IMAO I LENJIN


Krsnik upozorava da Zakon o kaznenom postupku koji je 1. rujna u cijelosti stupio na snagu nije novi zakon: 'Ovaj zakon se gura kroz medije obrazlažući njegove prednosti, a zapravo on ide u smjeru jačanja i stvaranja policijske države! Takav zakon postojao je u bivšoj Jugoslaviji do 1963. godine.'

Krsnik kaže da je zakon koji je uslijedio u osamdesetima bio više na tragu europskih konvencija i zaštite ljudskih prava nego ovaj koji je sada donesen. 'Takav je zakon još jedino imao Lenjin nakon boljševičke revolucije, a danas pod krinkom demokracije vraćaju zakon iz najgoreg totalitarnog sistema', kaže Krsnik objašnjavajući da je 'novi' ZKP u suprotnosti s Ustavom i demokratskim načelima.

DORH I POLICIJA = MINISTARSTVO OPĆEG NADZORA

'Ovlasti koje su dobili DORH i policija dovele su do toga da sada te dvije institucije slobodno možemo nazvati Ministarstvo općeg nadzora, jer oni određuju tko je prav, a tko kriv. Prigrabili su vlast koju od Rima do danas traži svaka izvršna vlast, samo što to nigdje nije uspjelo u ovoj mjeri kao kod nas', rekao je Krsnik te se zapitao kome je zapravo u interesu da donese ovakav zakon?

Krsnik je sam i odgovorio na pitanje: 'Onoj istoj grupi koja je prevarila i opljačkala državu - dobili su ovlasti kakve nije imao ni Josip Broz Tito!'

Krsnik zaključno naglašava kako je pravi paradoks što 'DORH kao stranka u postupku - kao vrh izvršne vlasti - ima najveće ovlasti'. Odnosno - državni odvjetnici bi u sudskom postupku trebali biti ravnopravni odvjetnicima, ali imaju prednost već u samom startu jer upravo oni vode istrage. Oni stoga mogu voditi istragu u smjeru koji će njima odgovarati (i biti u sukobu interesa) na sudu kako bi dobili parnicu - što ne mora značiti da će pobijediti i pravda.

DORH JE U SUKOBU INTERESA U SUDSKIM POSTUPCIMA?

Isto je primijetio i odvjetnik i bivši sudac Damir Primorac koji pojašnjava da između tužitelja i obrane više ne postoji 'jednakost pravnog oružja': 'Osumnjičenici i branitelji su hendikepirani, a znatno je ojačana uloga državnih odvjetnika, pa tako i uloga glavnog državnog odvjetnika. Uloga im je ojačana kad je u pitanju podnošenje kaznene prijave jer imaju mogućnost da ju i odbiju. Policija je sada samo servis DORH-a. Stoga se pitam hoće li zamjenici državnog odvjetnika biti maksimalno objektivni, kao što su bili istražni suci koji su do 1. rujna vodili istrage.'

Odvjetnik Rajko Mlinarić pojašnjava: 'Po starom zakonu tužitelji su bili zaduženi za procesuiranje u sudnici, a za materijale i dokaze bili su zaduženi policija, inspekcijske službe ili istražni suci. Na kraju se dogodilo da je tužitelj snosio odgovornost za rad svih njih te je na sudu mogao nešto napraviti tek ako su svi prije njega korektno napravili svoj posao. Sada, dakle, tužitelji više neće imati pravo prozivati nekog drugog za loš rad.'

'BAJIĆ IMA MOĆ NE PROCESUIRATI OSOBE AKO SMATRA DA TO NIJE OPORTUNO'

Uloga Mladena Bajića mijenja se u skladu s navedenim ulogama državnih odvjetnika jer on je na čelu državnoodvjetničke piramide, i svi državni odvjetnici na lokalnim razinama samo su njegovi zamjenici. 'Nesumnjivo je da je Bajićeva uloga neobično važna. On mora organizirati DORH kako bi se prilagodio svim promjenama, a po novome mora misliti i na suzbijanje kriminala. Jer Bajić je taj koji drži kormilo, koji diktira i usmjerava rad DORH-a koji sada ima i ovlaštenje da postupa s pozicija oportuniteta, a ne legaliteta', rekao je Mlinarić i pojasnio u čemu se krije stvarna moć DORH-a.

'Ako državni odvjetnici procijene da nije oportuno procesuirati nešto - mogu to propustiti. Imaju moć odlučiti što je važno, a što nevažno. Ne moraju svakog tko ukrade neku kokošku dovesti do suda... To je jedna sofisticirana uloga državnog odvjetnika koja traži svestranost i maksimalni senzibilitet osobe', rekao je Mlinarić.

'U ovom trenutku Bajić je dobio vrlo moćno oružje, pa sada može dati i puno snažnije rezultate. Nije zbog zakona postao kvalitetniji, ali mu je zakon dao bolju poziciju te bi s više lakoće trebao postići više!', zaključio je Mlinarić. Jedini kontrolni mehanizam moćnog DORH-a je Sabor kojemu glavni državni odvjetnik Bajić podnosi godišnje izvješće o radu. A koliko blisko surađuju politika i državno odvjetništvo - to možemo samo pretpostavljati.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još