Hrvatska NOVA ŠKOLSKA GODINA, PROBLEMI STARI

Uvode e-školstvo dok neke škole nemaju niti pitku vodu

Školska godina jest nova, ali problemi su stari, rečenica je koja najbolje pokazuje depresivno stanje u hrvatskom školstvu. Potplaćeni nastavnici, derutne zgrade, manjkava infrastruktura, zastarjela računala, nedostatak didaktičke opreme i knjiga u školskim knjižnicama, prava su slika sustava koji bi trebao u život izbaciti obrazovane i ambiciozne ljude

I dok se u nekim školama uvode e-udžbenici i e-dnevnici, u drugima nema sredstava za servisiranje osnovne informatičke opreme ili pak za obnavljanje knjižnog fonda u školskim knjižnicama. Lice je to i naličje hrvatskog školstva.

'Najosnovniji problem je da mnoge škole nemaju najosnovnije uvjete za rad. Infrastruktura je takva kakva je. Ministarstvo pokušava to popraviti, no koliko uspješno, znaju naši učenici. Negdje imaju sve, negdje ništa… Problem je čak pitka voda, sanitarni čvorovi i didaktični materijal kojeg u nekim školama nema', rekao je za tportal predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić. Kaže kako je najgora situacija na području Slavonije te zabačenih mjesta u Ličko-senjskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

'Uvijek je bilo neravnomjerno raspoređeno i ja se ne slažem da se oni koji su bliže vatri bolje griju. Područja dalje od obrazovnih centara uvijek imaju više problema', pojašnjava Laktašić. Spomenuo je čak primjer škole u jednoj slavonskoj općini u kojoj nema pitke vode. Učenici su pili vodu iz kante koja je donesena iz bunara. Je li problem u toj školi riješen, ne zna, no nevjerojatno je da se u jednim školama uvode e-dnevnici, dok u drugima nema pitke vode.

Materijalna sredstva za škole financiraju se iz lokalnih proračuna. No Laktašić upozorava da niti veće sredine poput Zagreba, Splita ili Rijeke koje imaju mogućnosti za više ulaganja ne ulažu u školstvo.

'Uvjeti rada u našim školama stagniraju godinama… Prije četiri-pet godina tadašnji ministar Dragan Primorac mahao je obećanjem da neće biti rada škola u tri smjene do 2010. godine. No i dalje ima škola koje rade u tri smjene, samo u Zagrebu ih je nekoliko, dok je projekt jednosmjenske nastave zaživio jedino u Varaždinskoj županiji', rekao nam je Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod.

Upozorava da se manjak sredstava za obrazovni sustav očituje u nedostatnoj nastavnoj opremi, posebice informatičkoj, jer škole nemaju novca za održavanje i servisiranje računala, a štedi se i na stručnom usavršavanju nastavnika. Uz to, školske knjižnice godinama dobivaju tek simbolična sredstva. 'Učenici često ne mogu nabaviti najvažnije naslove iz lektire', kaže Stipić. 'To je štednja na krivom mjestu.'

Stipić: Ministar Fuschs laže

Uz nedostatak opreme i osnovnih sredstava za rad, nastavnike još više demotivira neadekvatna plaća. 'Bio sam žalostan sam kada sam pročitao izjavu ministra Fuchsa koji je rekao da su plaće u obrazovanju od 2007. narasle za više od dvije tisuće kuna bruto. Nažalost, taj porast je višestruko manji. Učitelji znaju kako sve teže i teže žive pa kada ih dočeka ta izjava su zaprepašteni. Plaće su rasle jednako kao u svima u državnim službama, no zaostajanje za zdravstvom i upravom je veće', kaže Stipić.

Kako bi dokazao da ministar nema pravo, Stipić nam je dao sljedeće podatke: 2007. godine prosječna neto plaća u prosvjeti je bila 4.754 kuna, dok ove godine iznosi 5.429 kuna. U taj prosjek ulaze i plaće u visokom školstvu koje su znatno više te iznose 8.161 kuna, dok su plaće osnovnoškolskih nastavnika 4.893, a srednjoškolskih 5.250 kuna.


'Ministar širi lažnu percepciju, ta izjava je jednaka izjavi premijerke da smo izašli iz krize', zaključio je Stipić.

Odljev mozgova iz prosvjete

Jure Miskovic / CROPIX
E-dnevnik
Nedostatna motivacija prouzročila je odlazak mladih, kvalitetnih ljudi u druge sektore u kojima je viša plaća te veća mogućnost napredovanja. 'Oni koji su završili matematiku, fiziku ili pak strane jezike nastoje naći posao na nekom drugom mjestu. Mi na taj problem dugo ukazujemo', kaže Laktašić.

Pritom najveći problem imaju manje škole, posebice one udaljene od obrazovnih centara. 'Jednostavno nema nastavnika', zaključuje.

Politika izbačena iz obrazovnog sustava

Osim crne strane, postoje i pozitivni pomaci u školstvu. Stipić je naveo promjene u zakonodavstvu. 'Školama će se upravljati na racionalniji i svrhovitiji način. Školske odbore smanjili su s devet na sedam članova, s tim da su maknuta dva člana koja su bila iz Ureda državne uprave', pojašnjava Stipić i ističe da je time dokinut utjecaj politike na školstvo.

Pilot programe poput e-udžbenika i e-dnevnika ne želi hvaliti jer će ti programi sporadično ući u sustav.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još