Hrvatska ODVJETNICI PROTIV NOVOG ZAKONA

'Kadija te tuži, kadija ti sudi - to je novi ZKP'

Hrvatsko pravosuđe danas ulazi u eru novog Zakona o kaznenom postupku. Oni koji su ikada morali sudjelovati u nekom kaznenom postupku, bilo kao odvjetnici, tužitelji, suci ili optuženici, znaju da je ZKP zapravo bog i batina i sveto pismo koje diktira pravila pravosudne igre. Novi ZKP zasad skuplja samo kritike i ustavne tužbe

'Kadija te tuži, kadija ti sudi - tom se uzrečicom može najbolje opisati što nam donosi novi Zakon o kaznenom postupku koji danas stupa na snagu', rekao je za tportal poznati kazneni odvjetnik Ante Madunić, a s njime su se složili njegovi kolege Rajko Mlinarić, Zvonimir Hodak i Branko Šerić.

U protekle dvije godine i dva mjeseca model novog ZKP-a primjenjivao se samo u 'uskočkim' slučajevima. Zakon je od početka bombardiran kritikama, ali izvršna vlast i Državno odvjetništvo takve tvrdnje odbacuju ističući da su za njegovu punu provedbu učinjene opsežne pripreme te da je sve spremno za suđenje prema novim pravilima.

'NOVI ZKP KRŠI LJUDSKA PRAVA OSUMNJIČENIKA I OPTUŽENIKA'

Odvjetnici smatraju da je novim ZKP-om Državno odvjetništvo u puno većoj prednosti pred osumnjičenicima i optuženicima što nužno dovodi do kršenja njihovih ljudskih prava.

Jedna od najvažnijih razlika u novom kaznenom postupku je da istragu (postupak prikupljanja dokaza prije podizanja optužnice i početka suđenja) provode tužitelji (Državno odvjetništvo i USKOK), a ne suci istrage, kako je to bilo do sada. Suci istrage će samo nadzirati istragu te su zaduženi za određivanje pritvora osumnjičenicima.

Županijski sud u Zagrebu postaje 'pretijesan' za novi ZKP

Glasnogovornik i sudac Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić rekao je da će od danas na istražnom odjelu suda postati tijesno: 'Obzirom na reformu istražnog postupka, ostat će previše sudaca u istražnom odjelu, te će se oni uskoro preraspodjeliti na druge odjele.'

Suci koji ostanu na istražnom odjelu više neće imati aktivno, nego samo pasivno dežurstvo. Naime, oni imaju ulogu nadzora istrage koju od danas provode isključivo tužitelji.

'Nema kontrole ni nadzora kako se to laički zamišlja, ali postoje situacije gdje se stranke i okrivljenik mogu obratiti sucu istrage. Primjerice, ako državni odvjetnik ne prihvati provedbu određenih dokaza, obrana može od suda tražiti njihovo provođenje. Osim toga, sudac istrage kontrolira i određuje istražni zatvor. Također, ako sudac istrage procjeni da se istraga vodi presporo, tada obavještava višeg državnog odvjetnika i od njega traži da poduzme odgovarajuće mjere da se postupak okonča', kaže Devčić.

Edukacija za suce i državne odvjetnike uoči primjene novog ZKP-a trajala je dvije godine.

Na pitanje hoće li novi zakon dovesti do problema u pravosudnim postupcima, Devčić kaže kako je to trenutno teško procijeniti: 'To su velike promjene prvenstveno u odnosu na rad državnih odvjetnika i, kao u svakom novom sustavu, potrebno je vrijeme da se nova pravila uhodaju.'

Odvjetnici se najviše žale na činjenicu da tužitelji tijekom istrage ne moraju osumnjičenika uputiti u postupak istrage protiv njih, čime se, smatraju, krše njegova osnovna ljudska prava: 'Istrage će se od danas provoditi bez prava i mogućnosti osumnjičenika da sudjeluje u istrazi. Osumnjičenici ne mogu ispitivati svjedoke niti znaju što DORH prikuplja protiv njih, što dovodi do velike psihičke napetosti jer osumnjičenik ne zna u kom smjeru ide istraga ni koji je sadržaj tih dokaza. Do sada je bilo sve transparentnije', rekao je Rajko Mlinarić.

'Ako ste okrivljenik, novi zakon ima niz mana u odnosu na dosadašnji zakon', kaže Ante Madunić i dodaje da je u skladu s tim sada lakše državnim odvjetnicima, odnosno tužiteljima: 'Tužitelji biraju vještake i svjedoke, a dok svjedoke ispituju istražitelji, odvjetnici ne mogu tome prisustvovati kao do sada. Osim toga, tužitelji prekasno daju optuženiku uvid u dokazne spise, tako da do samoga kraja istrage ne znaju za što ih se tereti.'

DOK TUŽITELJI VODE SVOJU ISTRAGU, OBRANA MOŽE POKRENUTI SVOJU - AKO IMA NOVCA

Kada već dođe do suđenja, postupak nije toliko drugačiji - tvrdi Madunić. Naime, do tada se već formiraju svi dokazi koje je na sudu teško prebroditi.

No, prema novom ZKP-u odvjetnicima se nudi pravo na vlastitu istragu koju mogu voditi paralelno s tužiteljima. Te samostalne istrage bit će luksuz kojeg će si rijetki optuženici moći priuštiti.

'Možemo paralelno provoditi svoju istragu, pa čak i snimati iskaze svjedoka kamerom ili tonski. No, podaci koje mi odvjetnici na takav način prikupimo neće na sudu imati težinu dokaza, nego vrijede tek kao službena bilješka', ističe Madunić i navodi da za razliku od njih - tužitelji mogu istrage voditi čak i u suradnji s policijom, a iskaz kojeg policajac uzme od svjedoka bit će valjan na sudu, a to do sada nije bio slučaj.

Dok odvjetnik Madunić kaže da za svoje uskočke postupke još nije nije imao slučaj u kojem je trebao unajmljivati privatne detektive (podsjećamo, novi ZKP se u uskočkim postupcima već počeo primjenjivati), odvjetnik Mlinarić kaže da ju je već provodio: 'Našu prvotnu istagu rade privatni detektivi, jer ja kao odvjetnik to sam ne mogu. Tu je opet nepravda jer DORH ima neizmjerna novčana sredstva i njima je puno lakše doći do informacija, a branitelj može onoliko koliko ima novca, odnosno koliko novaca ima osumnjičenik.'

SUD ĆE OD DANAS PRIHVAĆATI I NEZAKONITE DOKAZE


Još jedna vrlo važna razlika između novog i starog zakona koju ističe Mlinarić jest status nezakonito prikupljenih dokaza kada se dođe na suđenje: 'Do sada se nezakonito prikupljeni dokazi nisu smjeli upotrebljavati na sudu. Sada se smiju, i to uz formulaciju u zakonu: ako su interesi za tim dokazom u postupku veći od povrijeđenog prava. To je konstrukcija kojom se bezrezervno osigurava upotreba svih nezakonitih dokaza na sudu.'

Madunić naglašava i problem koji bi mogao nastati prilikom određivanja pritvora: 'Ispada da kratki rokovi za žalbu idu u prilog okrivljenicima, ali sudac istrage se ne može u kratkom roku upoznati s nekoliko tisuća stranica. Ja sam uvjeren da u 10 godina nećemo vidjeti slučaj da se žalba na pritvor uvaži.'

OBRANA VIŠE NE SMIJE BITI NA ISPITIVANJU SVJEDOKA

Jedan od problema već je isplivao na površinu u aferi 'Spice', u kojem je prvooptuženi bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Naime, obrana je tražila da se u istrazi ispitaju premijerka Jadranka Kosor i drugi članovi Vlade, a tužitelji su to odbili. Kada su branitelji to isto zatražili od suca istrage, zahtjev im je također bio odbijen. Odvjetnicima je, dakle, preostalo samo to da vladinim dužnosnicima upute poziv na ispitivanje u odvjetnički ured, što su oni, naravno bez puno premišljanja odbili. Odvjetnici zahtjev mogu ponoviti tijekom suđenja, a odluka o tome hoće li aktualna premijerka sjesti na klupu za svjedoke tada je isključivo na sudskom vijeću.

Odvjetnik Zvonimir Hodak također nema dobro mišljenje o novom zakonu jer, kako kaže, nije u njemu vidio ništa što bi poboljšalo odnose na sudovima, među strankama i u Državnom odvjetništvu: 'Uvjerenja sam da će se, kada dođe nekakav novi ministar pravosuđa, opet pojaviti novi ZKP. Uostalom posljednji je donesen 2008. godine i nije prošlo niti tri godine, a već se mijenja. Uređene zapadne zemlje svoj ZKP ne mijenjaju po 40-50 godina jer on predstavlja pravnu sigurnost i normu.'

'Ovaj zakon nema uzora u naprednim zemljama. On predstavlja iskorak u kojem se Hrvatska istaknula u inkvizitorskim (represivnim) elementima', kaže Mlinarić koji smatra da je Hrvatska donijela takav zakon 'jedino i isključivo stoga jer je u priključivanju Europskoj uniji imala kritiku da je pravosuđe neefikasno'.

'OVAJ ZKP NEĆE DOŽIVJETI EUROPSKU UNIJU'

Mlinarić kaže da stari zakoni nisu bili toliko loši, nego da se devedestih godina dogodila 'sječa glava' na hrvatskim sudovima nakon koje su došli prvenstveno politički podobni, a ne sposobni suci. Kaže da je to bio glavni uzrok za neefikasno pravosuđe, te da ovim ZKP-om koji krši ljudska prava žele popraviti efikasnost: 'Moja je procjena da će se kroz kratko vrijeme, čak do ulaska u EU 2013. godine, ti drastično formirani propisi morati uskladiti s europskim stečevinama, gdje dominantnu ulogu imaju ljudska prava. Europa ne spada u milje diktatorskih režima Južne Amerike, na koje ovaj zakon više nalikuje.'

Podsjeća da je čak i bivši ministar obrane (a nekada i gospodarstva) Berislav Rončević kao optuženik u slučaju 'Kamioni' rekao da ne bi u Saboru glasovao za ovaj zakon da je znao što on točno donosi. 'Očito je tada mislio da je zakon namjenjen nekim drugim ljudima, a zapravo je namjenjen cilju da se Europskoj uniji dostavi što više osuđujućih presuda', rekao je Mlinarić.

ZBOG NOVOG ZKP-A PRIJE DVIJE GODINE PODNESENA JE USTAVNA TUŽBA

Hoće li od danas uslijediti pravosudni kaos priupitali smo i odvjetnika Branka Šerića koji kaže da to ovisi o MUP-u i DORH-u: 'Oni nas uvjeravaju da su spremni i nadam se da jesu. Međutim, uskoro će se pokazati suština problema - oko utvrđivanja činjeničnih prava i procesnih pretpostavki ljudskih prava', upozorava Šerić.

Šerić podsjeća da je zbog ovog zakona podnesena i ustavna tužba koja još nije došla na dnevni red Ustavnog suda: 'Kako je istraga u potpunosti u rukama jedne strane i nema garancije da će se poštivati ljudska prava optuženika, Hrvatska odvjetnička komora je prije dvije godine podigla i ustavnu tužbu kojom traži ukidanje dijelova ZKP-a. Smatra se da oni nisu usklađeni s Ustavom i Konvencijom o ljudskim pravima.'

Premda ovakva pitanja u javnosti teško izazivaju suosjećanje, ili brigu nad ljudskim pravima, s obzirom na to kakve se stvari svakim danom razotkrivaju o kriminalcima - pogotovo kada je riječ o onima iz vlasti i ostalih tobože elitnih sfera - pritom se zaboravlja da se pred sudom kao okrivljenici mogu naći i obični mali ljudi koji si, upozorava Šerić, teško mogu priuštiti skupa vještačenja koja istražitelji nisu dužni provesti, a obrani bi mogla koristiti.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još