Hrvatska SUŠA RAZDORA

Štetu treba nadoknaditi, ali ne svima jednako

Procjene o 400 milijuna kuna šteta od suše u poljoprivredi samo u Osječko-baranjskoj županiji ministar poljoprivrede Petar Čobanković jučer u Osijeku ocijenio je pretjeranima i najavio kontrolu tih procjena. Vrijednost ukupne proizvodnje proljetnih kultura, naglasio je, iznosi oko milijardu kuna, pa on procjenu od 40 posto šteta smatra pretjeranom

Na sastanku s ministrom u organizaciji osječko-baranjskog HGK-a bili su predstavnici seljačkih udruga, prerađivača i čelnici županije.

Budući da je ministrova skepsa razljutila vodstvo županije, Stanko Zdravčević, tajnik Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da prvo treba poraditi na metodologiji procjene.

'Većina tog posla obavlja se u uredima', kaže Zdravčević. Naknade za štete, upozorava, ranijih godina isplaćivale su se jednako svim poljoprivrednicima.

'Bez obzira u kojem se dijelu županije nalazi usjev, poljoprivrednik dobiva jednak iznos, a to nije realno. Prošle godine neki su se čudili zašto su dobili naknadu, jer nisu imali šteta, a drugima je naknada bila premala', dodaje.

Kako prinos i kvaliteta poljoprivredne proizvodnje, pored klimatoloških prilika, ovise i o agrotehnici, karakteristikama tla te kvaliteti sjetvenog materijala, ministar Čobanković svoje sumnje potkrijepio je i tim podacima. 'Ovakvih šteta od suše ima samo na lakšim pjeskovitim tlima', ustvrdio je.

Posve suprotno, osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić vjeruje procjenama općinskih komisija, koje su podatke dostavile županijskoj komisiji za procjenu šteta u poljoprivredi.

'Ministar ne zna da se ovogodišnje štete od suše mogu uspoređivati s onima iz 2003. godine', poručio je na današnjoj konferenciji za tisak.

Šišljagić je ustvrdio i da seljaci neće sami moći platiti legalizaciju nezakonito sagrađenih poljoprivrednih objekata. Nezadovoljan je jer je Vladina uredba nejasna pa će županijske službe morati tražiti dodatna pojašnjenja od ministarstva.

Radi se o Uredbi o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru, kojom je Vlada propisala uvjete pod kojima se legalizirati mogu bespravni objekti, i apartmani na moru i poljoprivredne zgrade. S obzirom da nikakvog popisa nema, barata se jedino neslužbenim procjenama o oko 150 tisuća takvih poljoprivrednih zgrada u Hrvatskoj.

Rasprava o štetama od suše u toj županiji se nastavlja, jer je za sutra najavljen sastanak župana Šišljagića i Željka Kraljička, predsjednika županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda s predsjednicima gradskih i općinskih povjerenstava za procjenu šteta od elementarnih nepogoda na području županije 'radi upoznavanja s tijekom rada povjerenstava na terenu kod utvrđivanja stvarnih šteta'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još