Hrvatska AKO OPORBA DOBIJE IZBORE

'Uskladit ćemo mirovine sa životnim troškovima!'

Već od proljeća, ukoliko pobijedi Kukuriku koalicija, počet će usklađivanje mirovina s troškovima života, najavio je Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika

Prvo usklađivanje, kako se čulo iz HSU-a, treba se zbiti u ožujku iduće godine pa smatraju da 'ima dovoljno vremena da se nađe model – ili korigirani stari model ili model usklađen sa stvarnom potrošnjom umirovljenika. 'Ima više opcija, razgovaramo o tome i usklađujemo stavove. Nisam čuo nijedan glas protiv odmrzavanja mirovina, niti postoji ijedna prepreka za to u koaliciji', poručio je Silvano Hrelja.

Ipak je izbjegao odgovor na pitanje o usklađivanju mirovina i s BDP-om, rekavši da je to 'prilično delikatno pitanje pa mora uskladiti mišljenje s političkim partnerima', no ustvrdio je da će koalicija uskoro predložiti konkretna rješenja.

Hrelja je i podsjetio na to da su zamrzavanjem mirovina umirovljenici u protekle dvije godine izgubili 3,1 posto realne vrijednosti mirovine, pa je to ključni razlog za usklađivanje primanja sa životnim troškovima.

'Umirovljenička stvarnost je još gora jer je procjena HSU-a da zbog rasta potrošačkih cijena oni za isti novac mogu kupiti sedam posto manje potrepština. Troškovi umirovljenika su specifični jer najviše troše na hranu, lijekove i troškove stanovanja koji su znatno poskupjeli u posljednje dvije godine', upozorio je Hrelja.

Vlada ima različit pristup različitim skupinama

Predsjednik HSU-a prokomentirao je i Vladinu odluku o izuzimanju od 10-postotnog recesijskog rezanja mirovina koje primaju djeca hrvatskih branitelja bez oba roditelja. 'Više je nego evidentno da se radi o različitom pristupu različitim društvenim skupinama. To ima veze s indirektnim kupovanjem biračkog tijela i njihove političke naklonosti', rekao je Silvano Hrelja.

Osvrnuo se i na rješavanje problema 1.200 oštećenih žena koje zbog problema s uplaćivanjem u drugi mirovinski stup imaju 300 do 800 kuna niže mirovine, pa predlaže da im se omogući ostvarivanje prava na mirovinski dodatak.

'One su žrtve mirovinske reforme i nepreciznosti propisa, što se mora ispraviti, no to nije u nadležnosti umirovljeničkih udruga, nego su to radnička pitanja koja se moraju rješavati preko sindikata', rekao je Hrelja.

Založio se i za razlikovanje mirovina koje su ostvarene radom i mirovina ostvarenih temeljem drugih povlastica, odnosno toga koliko je mirovina pokriveno uplatama doprinosa tijekom godina radnog staža, a koliko se isplaćuje iz proračunskih sredstava preko povlastica koje nisu pokrivene doprinosima. 'Mirovine zarađene radom trebaju se staviti na pijedestal vrijednosti', zaključio je Hrelja.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još