Hrvatska JURČIĆEVO UPOZORENJE

'Vodite politiku kune, a ne franka, dolara ili eura'

Prve reakcije na dogovor Vlade i banaka o pomoći građanima zaduženima u švicarcima kreću se od HSLS-ove poruke 'snizite kamate, ne puštajte nam balone', preko HNS-ovog upozorenja da je Vlada zakasnila s reakcijom, sve do mišljenja ekonomskog stručnjaka Ljube Jurčića koji smatra da je riječ o 'populističkom rješenju bez velikih efekata'

'Problem je puno dublji od tečaja švicarskog franka, jer smo probleme sa svjetskog financijskog tržišta uvezli u Hrvatsku kroz deviznu klauzulu i fiksni tečaj. U ovom slučaju to je učinjeno kroz deviznu klauzulu. HNB i Vlada trebali su se, zapravo, dogovoriti o vođenju politike domaćeg novca', upozorava ekonomist Ljubo Jurčić, uz napomenu da je dogovor Vlade i banaka 'samo privremeno rješenje koje ne rješava ništa'.

Po Jurčiću, i HNB i hrvatska Vlada 'trebali bi se početi brinuti o hrvatskoj valuti, a Švicarci bi se trebali brinuti o svojoj valuti i voditi politiku franka'. 'Nužno je početi brinuti se o kuni i o tome kako da je uvedemo u hrvatsko gospodarstvo kao novac, a ne da vodimo politiku franka, eura ili dolara. Sve drugo je privid rješenja', smatra Jurčić.

Za gospodarskog stratega HNS-a Dragana Kovačevića pokušaj pronalaska rješenja za pomoć onima koji su opterećeni kreditima s valutnom klauzulom u švicarskoj valuti trebao je doći znatno ranije.

'Sve to predugo traje jer je Vlada zakasnila s reakcijom. Ipak, za ljude koji su u gabuli sa švicarskim frankom svako rješenje je bolje nego nikakvo. Nažalost, sve ovo je daleko od rješenja koje bi ulijevalo nadu da će se situacija promptno riješiti u takvim ili sličnim slučajevima koji se mogu dogoditi u budućnosti', ukazuje Kovačević.

Iako smatra da je postignuto rješenje posljedica pritiska oporbe, javnosti i dijela udruga, a ne aktivna Vladina politika, Kovačević predviđa da će 'sve to pasti na leđa samih korisnika, doduše u duljem razdoblju'. Predlaže i svoje viđenje rješenja.

'Čitajući povijesnu literaturu o financijama, često sam pronalazio rješenje ovakvih situacija u mogućnosti otpisa duga. Svijet će, suočen s dužničkom krizom, ne samo s francima, morati razmišljati o instituciji otpisa dugova. Oni koji su jako puno zarađivali, a to su banke i financijski sektor, morat će se u jednom trenutku spašavati tako da više neće zarađivati visokim kamatama, nego će morati otpisivati dugove', predlaže Kovačević.

Iz HSLS-a su, uz poruku 'snizite kamate, ne puštajte nam balone', podsjetili da su proteklih dana jedini suvisao i konkretan prijedlog za spas onih koji imaju kredite u švicarskim francima dali sami građani.

HSLS predlaže i podržava to da se hitno snize kamate na sve kredite s valutnom klauzulom, a za kredite u francima da to sniženje bude između dva i tri posto. 'Banke su nabavljale sredstva većim dijelom u eurima, a izdavale kredite u francima, te su više nego dovoljno zaradile na tečajnim razlikama i mogu bitno smanjiti kamate', stoji u HSLS-ovom prijedlogu.

Upozoravaju i da će banke, otezanjem konkretnih dogovora, biti suočene s problemom nenaplativih kredita uvjetovanih lošim stanjem u gospodarstvu i smanjenim mogućnostima građana i tvrtki da podmiruju svoje obaveze.

'Priča o 'balonu' je podmetnuta priča za javnu raspravu koja ne rješava problem, već ga samo odgađa za vrijeme nakon izbora', zaključno poručuju iz HSLS-a.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još