Hrvatska VLADINO PRODAVANJE MAGLE

'Nikakva Kosoričina magija ne može uvjeriti građane da žive bolje'

Nikakvi spinovi premijerke Kosor i njezine vlade, u narodu poznatiji i kao 'prodavanje magle', ne mogu uvjeriti građane da je Hrvatska izašla iz krize kad sve gospodarske nedaće osjete na svojoj koži, upozoravaju politički analitičari komentirajući stvaranje iluzije o idealnoj situaciji u državi i društvu. Ipak, vjeruju da će hrvatsko biračko tijelo prve nedjelje prosinca sve to znati i prepoznati

Teme koje su dodatno zagrijale ovo ljeto, poput afere Dajla ili Sanaderove noge, ali i privid koji se stvara pričama o konačnom izlasku iz ekonomske krize, samo su Vladino prebacivanje fokusa s ključnih problema u Hrvatskoj – sve lošijeg životnog standarda, visoke nezaposlenosti i nedostatka kvalitetnih investicija, napominju poznavatelji hrvatskih prilika.

'Nikakav medijski spin ili politička magija ne mogu uvjeriti građane da im je bolje niti su takve poruke za njih uvjerljive. Izlazak iz krize će sigurno osjetiti kad dobiju posao i sami će moći reći: 'Izašli smo iz krize jer radimo.' Sve dok se to ne ostvari, nema izlaska iz krize', ukazuje politolog Ivan Grdešić.

I za političkog analitičara Ivu Banca nema dvojbe da hrvatsko društvo nije izašlo iz krize. Ukazuje da bi 'doista bilo neobično da Hrvatska bude u boljoj poziciji od ostatka Europe i industrijskog svijeta koje još uvijek trese kriza i gdje osjete sve njezine posljedice'.

'U izbornoj godini stranke na vlasti učinit će sve da situaciju prikažu boljom, a opozicija učiniti sve da situaciju prikaže mnogo gorom. Birač definitivno mora znati procijeniti koji argumenti stoje, a koji su dio izborne propagande', procjenjuje Banac odgovarajući na upit koliko će vladajući uspjeti zadržati iluziju idealne situacije u Hrvatskoj.

Upravo je po analitičarima priča o izlasku iz krize, uz sve one druge koje se serviraju građanima bez kvalitetnog utemeljenja u stvarnim činjenicama, zamagljivanje stvarne situacije, ali i prebacivanje interesa javnosti na potpuno nebitne teme.

'Nekad se u komunizmu čitalo između redova, a danas se čita između naslova. Uvjeren sam da je ljudima sve to prilično jasno i da nisu naučili mjeriti svoje (ne)zadovoljstvo po naslovima u novinama ili osmjesima političara na vlasti, nego po svojim realnim životnim uvjetima, izgledima za bolju budućnost, posao, sigurnost obitelji i djece', smatra Ivan Grdešić.

Po njemu, 'spinovi u predizborno vrijeme nešto su na što su građani već naviknuli'. Dodaje da će 'nastavak priča oko nekih simboličnih uspjeha' u režiji premijerke Kosor i vlade kojoj je na čelu samo stvoriti kontraučinak jer je 'ljudima sve mučnije čitati takve vijesti'.

Biračko tijelo sve zrelije?

Hoće li pojedine i stvarne argumente koje im političari nude u predizborno vrijeme građani i znati prepoznati ovisi o njima samima, no politolog Grdešić smatra da 'svaki izbori pokazuju da je biračko tijelo sve zrelije'. 'Mislim da kolektivno učimo kroz izbore, čak i stranke kolektivno to čine. Sada im se pruža prilika da to što su naučili do sada i primijene u svojoj izbornoj situaciji, te se odrede prema budućem, ali i sadašnjem političkom vodstvu', smatra politolog Ivan Grdešić.

Dogovor o održavanju parlamentarnih izbora u nedjelju, 4. prosinca, i svi oni rokovi koji će se orijentirati prema tom datumu, posebice oni koji se odnose na službeni početak predizborne kampanje, političarima i strankama očito ne znače ništa. Hrvatska je, a to se čuje s raznih strana, već u predizbornoj kampanji i građani to jasno mogu vidjeti iz svakog koraka i svakog poteza, svake izjave političara na vlasti i u oporbi.

'U predizborno vrijeme svaka će sitnica biti dobrodošla vladajućima, a svaka dobra minimalna vijest biti preuveličana preko svih mjera i razmjera, samo da bi se tzv. naivno biračko tijelo potaknulo da glasa u jednom ili u drugom smjeru', napominje dalje Grdešić.

Takvo razmišljanje dijeli i Ivo Banac podsjećajući da 'nema nijednog trenutka da nismo u kampanji'. 'Ono što mogu preporučiti, a nije nikakav placebo, jest da građani budu kritični i otvorenih očiju prosuđuju razne argumente koji se podastiru na tržištu argumenata jer svaki argument nema, niti može imati jednaku vrijednost', zaključuje Ivo Banac.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još