Hrvatska ŠTO SA SKLOPLJENIM POSLOVIMA U ISTRI?

Biskup je nekretnine otuđio u dobroj vjeri, investitori mogu dalje

Investitori koji su od Biskupije porečke i pulske kupili zemljište u namjeri izgradnje golf-terena ili drugih sadržaja nadaju se 'početku jednog kvalitetnog rješenja' nakon odluke ministra Bošnjakovića o vraćanju 'na staro' imovine samostana Dajla, no još uvijek su oprezni u svojim izjavama

'Sve je još puno nepoznanica i teško je bilo što reći dok informacije i dokumente detaljno ne proučimo te se konzultiramo s pravnicima, no vjerujemo kako će svaki slučaj biti zasebno razmotren. Ipak, reći bilo što više u ovom trenutku značilo bi istrčavati pred rudo', oprezan je u izjavi Novom listu bio Zvonko Anderluh, jedan od vlasnika tvrtke Makro 5 iz Buja koja je investirala u gradnju golf-terena u Fratarskoj šumi na području Brtonigle.

Anderluh je jedan od investitora koji su pažljivo čitali rješenje ministra Bošnjakovića, ali i priopćenje DORH-a o određivanju privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina koje su bile vraće župi Dajla.

Ohrabrenje onima koji su poslovali s Porečkom biskupijom, kupujući nekretnine koje im je krajem '90-ih dala država, dao je i Mirko Klarić s Pravnog fakulteta u Splitu podsjetivši kako je 'biskupija otuđila dio zemljišta, ali u dobroj vjeri, pa će onaj tko je kupio zemljište i dalje ostati njezin vlasnik'.

'Ako je zemlja bila vraćena vlasnicima, nema ništa sporno. Ako su zemlju prodali dalje, ponovno nema ništa sporno. Svatko može raspolagati svojom imovinom kako želi i investicija se može nastaviti, a investitor nema što razmišljati o tome kome je zemlja pripadala. No ako je zemlja vraćena nekome tko nije bio pravi vlasnik, otvara se problem', ukazuje Nataša Srdoč iz Adriatic Instituta za javnu politiku.

Za nju je apsurdno što je država, ako se dokaže da benediktinci nisu obeštećeni kroz Osimske sporazume, vratila ili nekome dala nešto što nije njezino, pa je time dovela u zabludu i biskupa koji je prodavao zemlju. Ako su, pak, benediktinci na bilo koji način dobili naknadu ili odbili ponuđeno od strane talijanske države, kako se to moglo čuti ovih dana, za Natašu Srdoč je – riješena stvar.

'Sam Zakon o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme komunističke vladavine je sporan i smatram da ga treba poništiti, jer se tumačio kako je god kome odgovaralo. Kod nas se zakoni tumače na 10 načina i država to voli, a to tako ne može. Ako je zakon tako propisao, imovina se mora vratiti ili dati vlasnicima zamjensku nekretninu, odnosno isplatiti ih po tržišnoj cijeni. Sve drugo je lopovluk i treba kazniti one koji su za to odgovorni', odlučna je Nataša Srdoč.

Očekuje se i reakcija benediktinaca

Inače, država se ne može trenutačno uknjižiti kao vlasnik imovine koju je prije 10-15 godina dala župi Dajla, niti je situacija sa zemljišno-knjižnim stanjem posve jasna uzimajući u obzir otuđenje dijela imovine, pa će se čekati pravomoćnost ministrovog rješenja. Na rješenje nema mogućnosti žalbe, ali može se pokrenuti upravni spor i očekuje se da će to benediktinska opatija Praglia vjerojatno i učiniti. Dotada, upozoravaju pravnici, država se ne može uknjižiti na zemljište.

I za Josipa Kregara s Pravnog fakulteta u Zagrebu poslovi u kojima su investitori kupili nekretnine i odlučili početi posao, konkretno u Fratarskoj šumi i drugdje, ne dovodi se u pitanje. 'Iz rješenja ministra Bošnjakovića i dodatnih obrazloženja može se iščitati kako se te nekretnine ne vraćaju državi. Čak i izjave vlasnika upućuju na to i oni nastavljaju sa svojim investicijama', ukazuje Kregar.

Potvrdio je da je 'biskup u dobroj vjeri raspolagao imovinom, no kad se pojavio spor oko imovine, to više nije bila dobra vjera, pa treba vidjeti u kojem je momentu sklopljen koji ugovor'.

Kregar je također pokušao razjasniti okolnosti pod kojima je '90-ih imovina poklonjena Crkvi, pa smatra da 'država treba odgovarati za štetu koju je počinila svojim aktima, i to po načelu objektivne odgovornosti'.

'Postoje dvije mogućnosti: ili je ministrovo rješenje poništilo dodjelu zemljišta s izuzecima nekretnina koje su već otuđene, ili se radi o novom aktu nacionalizacije, što će Vatikan najvjerojatnije tako tumačiti te tražiti odštetu. Ipak, vjerujem u ovo prvo', zaključio je Kregar.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još