Hrvatska ANALIZA DRAGE PILSELA

Misli li Kosor da će se papa predomisliti zbog njezina pisma?

Zakonik Kanonskog prava (ZKP) je izuzetno jasan i neumoljiv, rimski prvosvećenik odnosno papa ima vlast ne samo nad općom crkvom, nego drži prvenstvo redovite vlasti i nad svim partikularnim crkvama (biskupima, svećenicima…) te protiv njegovih odluka 'nema priziva ni utoka'

To vrlo dobro zna i porečko-pulski biskup Ivan Milovan koji, objektivno rečeno, djeluje kroz neposluh i načelno može doživjeti i teže sankcije od 'suspenzije na jedan dan' i zbog toga se, koliko god to bilo paradoksalno, on i drugi članovi Hrvatske biskupske konferencije, nepobitno uzdrmane, uzdaju u pomoć države da utječe na Benedikta XVI. kako bi on sam preispitao svoju odluku.

U stavku 3. 333. kanona ZKP-a stoji kratko i jasno: 'Protiv presude ili odluke rimskog prvosvećenika nema priziva ni utoka', što znači da se svaki potez predstavnika crkvene vlasti koji bi se oglušio na papine odluke, koje su u načelu konačne, može tumačiti i kao neposluh, a kazne za to su u ZKP-u (kanon 1371. i 1373.) vrlo rigorozne i mogu ići sve do zabrane bogoslužja ili smjene s položaja.

Svjestan je toga porečko-pulski biskup Ivan Milovan koji je već prkosio papi, odbivši njegovu naredbu da obešteti talijanske benediktince, pa stoga nakon susreta s premijerkom Jadrankom Kosor izjavljuje da će 'sačuvati (naše) zajedništvo sa Svetim Ocem, koje nikako ne dolazi u pitanje'. No ne treba se zavaravati, to jedinstvo jest narušeno, i to ne samo između Vatikana i Hrvatske, nego i među samim hrvatskim biskupima.

Za sada se samo biskupi Ivan Milovan i Mile Bogović usuđuju o tome javno govoriti i nemaju straha od javne kritike zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića koji je, prema općoj ocjeni, iznevjerio hrvatske katolike, pokazao nelojalnost hrvatskoj državi i stao na stranu ovog, po mišljenju istaknutih političara kao što su bivši predsjednik Stjepan Mesić ili istarski župan Ivan Jakovčić, pokušaja talijanskih iredentista da otmu ono što pripada Hrvatskoj i otvore Pandorinu kutiju vrlo opasnih i možebitnih sudskih sporova protiv Katoličke crkve u RH i države kao takve.

Biskup Milovan je svjestan da čini neposluh i da ne poštuje odredbe ZKP-a, a njegovi motivi u cijeloj priči su još uvijek nejasni s obzirom na činjenice oko preprodaje zemljišta koje se tek otkrivaju. Sam biskup kaže da slučaj neće komentirati jer je previše složen i osjetljiv.

Točno je i jedno i drugo. Složen je i zbog ozbiljnih optužbi na račun Milovana da je prodavao nešto što nije smio, a osjetljiv zbog sukoba Hrvatske i Vatikana (i Italije s druge strane), sukob koji se želi spriječiti iako je on već tu, eklatantan.

Premijerka Jadranka Kosor rekla je da će osobno poslati pismo papi Benediktu XVI. s molbom da pomogne u rješavanju slučaja bivšeg benediktinskog samostana u Dajli kod Novigrada u Istri, a uputit će i pismo državnom tajniku Svete Stolice, kardinalu Tarcisiju Bertoneu, kako bi ga upoznala sa svim pravnim činjenicama u vezi s tim problemom.

No to je uzaludno: i papa i kardinal državni tajnik vrlo dobro znaju što se događa, poznaju i pravne činjenice i uza se imaju kardinala Josipa Bozanića.

Zato je Jadranka Kosor kazala da je novonastala situacija 'vrlo neugodna' i dodala: 'Za Vladu su Osimski sporazumi i odluke ispunjene temeljem njih potpuno zatvorena knjiga.' Kosor je najavila i da će o cijelom slučaju potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković zatražiti razgovor s apostolskim nuncijem Marijom Robertom Cassarijem. Hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Filip Vučak bit će vraćen s godišnjeg odmora te će zatražiti razgovor s nadležnima u Vatikanu.

Znači, situacija je hitna, alarmantna, ali i potpuno nejasna jer hrvatska Vlada ne može ne znati ono što se ovdje tvrdi: da se papu ne može tako lako natjerati da promijeni odluku nad nečim što se u Vatikanu godinama promišlja.

Biskup Milovan zahvalio je Vladi na podršci te je pojasnio da je Kosoričinu pomoć zatražio jer sporazum o povratu zemljišta u Dajli talijanskim benediktincima, potpisan u ime njegove biskupije, ima političke i međudržavne implikacije: 'Vjerujemo da će se naći jedno pravo rješenje koje će poštivati potpisane međudržavne Osimske sporazume između nekadašnje Jugoslavije i Italije koji ovime dolaze u pitanje i da neće biti nekih većih sporova na crkvenoj razini.'

Hoće se reći: traži se politički izlaz koji bez uključivanja predsjednika Ive Josipovića (već prozvan od bivšega predsjednika Mesića jer šuti i jer se nije pravovremeno oglasio) neće biti moguć s obzirom da se Jadranka Kosor može dopisivati s kardinalom Bertoneom (to je njena razina), ali s papom se u spornom predmetu može dopisivati samo šef države.

Papa je derogirao ZKP koji jasno kaže (kanon 393.) da dijecezanski biskup (a ne neki ad hoc imenovani papin predstavnik) 'zastupa biskupiju u svim pravnim poslovima'. Kanon 1256. pak kaže da 'vlasništvo dobara, pod vrhovnom vlašću rimskog prvosvećenika, pripada onoj pravnoj osobi koja je ta dobra zakonito stekla'. Biskup Milovan smatra da je to njegova biskupija i prkosi papi, a Benedikt XVI. vjeruje da je iznad zakona, da ima apsolutnu vlast u Crkvi jer je monarh na čije odluke nema žalbe i koji ima zadnju riječ, pa i u pogledu upravljanja crkvenom imovinom.

Teško je, ipak, povjerovati kako će papa kazniti ili smjeniti biskupa Milovana: nastala bi tada takva pukotina da odnosima Crkve i države, te Hrvatske i Svete Stolice, da oni nikada ne bi nakon toga ostali isti. Još je teže vjerovati da Jadranka Kosor ili stidljivi i ziheraški Ivo Josipović, koji ovoga puta kaska za premijerkom, mogu uvjeriti rimskog biskupa da postoje i evanđeoski kriteriji, a ne samo oni moći i koristoljublja koji se prakticiraju u Vatikanu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još