Hrvatska KRIZA NA PROLJEĆE

Dugom od 6,5 milijardi kuna cestogradnja ruši proračun?

Obveze koje do proljeća iduće godine dospijevaju u cestogradnji, a navodno je riječ o 6,5 milijardi kuna, mogle bi srušiti državni proračun

U Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i Autocestu Rijeka – Zagreb do proljeća na naplatu dospijeva više od 6,5 milijardi kuna, zbog čega bi, uz sve probleme zbog kredita za koje je država jamčila u cestogradnji, državni proračun bi mogao biti srušen, piše Novi list.

Prije dvije godine, naime, Vlada se suočila s nelikvidnošću u javnim poduzećima, pa se kalkuliralo time da u tvrtkama koje imaju najveće probleme s otplatom obveza, a to su HAC, HC, HEP i HŽ, ukupne neplaćene obveze dosežu i do četiri milijarde kuna. Država je potom reagirala odobravanjem kredita kako bi te kompanije počele uredno plaćati svoje obveze.

HEP danas uredno plaća svoje obveze, iako su u ljeto 2009. imali čak 800 milijuna kuna neplaćenih računa. Na dan 30. lipnja nisu imali dospjelih, a neplaćenih obveza, potvrđeno je Novom listu iz te tvrtke, uz napomenu da su prošle godine ostvarili dobit veću od milijardu kuna.

I u HŽ-u je situacija u posljednje dvije godine ista ili malo bolja jer ta kompanija ima 304 milijuna kuna dospjelih, a neplaćenih obveza. Taj iznos u kolovozu 2009. godine bio je 70 milijuna kuna veći.

Istodobno, iz dvije najveće tvrtke u cestogradnji – HC-u i HAC-u teško je doznati aktualne podatke. Novom listu ni nakon više od dva tjedna nisu odgovorili kolike su dospjele, a neplaćene obveze HC-a, dok su iz HAC-a dostavili odgovor, ali bez konkretnih brojeva.

Odgovorili su da im na dan 30. lipnja 'dospjele obveze za investicije iznose pet posto od ukupnog planiranog iznosa za investicije u 2011. godini, s prosječnim brojem 23 dana kašnjenja'. Detaljnih pojašnjenja nije bilo.

Inače su njihove planirane investicije za ovu godinu bile oko dvije milijarde kuna, pa se izračunom došlo do brojke od stotinjak milijuna kuna neplaćenih obveza.

Ipak, podaci Ministarstva financija za prvo tromjesečje ove godine otkrivaju puno više o tome kakve obveze stižu na naplatu. Po tim podacima, HAC, HC i Autocesta Rijeka – Zagreb imaju kratkoročne obveze koje su gotovo dvostruko veće od onih u HEP-u i iznose 3,7 milijardi kuna.

Dobavljačima i izvođačima dužni su oko milijardu kuna, dok se ostatak uglavnom odnosni na plaćanje kredita, što i jest najveća opasnost za državni proračun, zaključuje Novi list.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još