Hrvatska DRŽAVNI ODVJETNIK ZVAN HRABROST

Kako je Mladen Bajić tek nakon 10 godina dirnuo temu Hypo

Dok se austrijsko pravosuđe već više od dvije godine intenzivno bavi istraživanjem afere Hypo, u Hrvatskoj se stvari po tom pitanju mnogo sporije kreću. Tek jučer je DORH prvi put ispitivao Ivu Sanadera o njegovoj navodnoj umiješanosti iako godinama postoje snažne indicije o tome, kao i svjedoci

Velika bankarska afera Hypo ima svoje odvjetke u nekoliko europskih zemalja, od Njemačke, preko Austrije, pa sve do Hrvatske. I dok se u Bavarskoj sudi korumpiranim bankarima, dok u Austriji pred sud izvode bivšeg predsjednika Uprave Hypo banke Wolfganga Kulterera, dok se u Sloveniji osumnjičeni u aferi Hypo masovno hapse, u Hrvatskoj u vezi svega toga i dalje vlada pomalo drukčija atmosfera.

Unatoč brojnim napisima u medijima, unatoč svjedočenjima insajdera, unatoč imovinskim karticama koje ne odgovaraju prihodima, Državno odvjetništvo i njegov šef Mladen Bajić nisu se pretjerano htjeli miješati i raditi svoj posao kada je riječ o Hypo banci. Sve do jučer, kada je u Remetincu o svojoj navodnoj umiješanosti u sumnjive poslove Hypo banke ispitan bivši premijer Ivo Sanader, koji je porekao brojne optužbe na vlastiti račun. No to je bilo očekivano, jer se Sanader trenutno ponaša kao da sve što je imalo veze s njime uopće ne postoji, pa serijski poriče. Mnogo važnije je zapitati se kako da je tek jučer prvi put DORH odlučio ispitati Sanadera o Hypu.

O navodnim poveznicama Ive Sanadera, koji je živio u Austriji osamdesetih, i koruških bankara dugo se šuškalo. Kada se Hypo banka devedesetih počela poslovno širiti, trebala su joj nova tržišta, a ratom destabilizirana Hrvatska, koju su investitori zaobilazili, bila je savršen kandidat. Hypo banci trebali su moćni klijenti, što države jesu, a Hrvatskoj je trebao novac za obnovu i pokretanje gospodarstva, pa nije iznenađenje da se u svemu tome našao i Ivo Sanader, tada zamjenik ministra vanjskih poslova. Sanader je u ime MVP-a stupio u kontakt s Hypo bankom te 1995. dogovorio kredit u višemilijunskim iznosima, koji je Ministarstvo trebalo iskoristiti za obnavljanje hrvatskih diplomatskih misija diljem svijeta.

O njegovoj ulozi u tom dogovoru Sanadera su detaljno ispitivali i kad je svjedočio pred Istražnim povjerenstvom koruškog parlamenta o aferi Hypo, a on je tada ustvrdio da je stupio u kontakt s predstavnicima Hypo banke (spominju se Kulterer i njegov dugogodišnji bliski suradnik Günter Striedinger), ali po službenoj dužnosti, te da – koliko Sanader zna – u tom kreditu nije bilo ništa sporno. Zvuči čak i uvjerljivo da nije poznato da se uspon Hypo banke događao uz blagoslov lokalne koruške politike, kao i povezivanje s utjecajnim političkim igračima na novim tržištima, što je Sanader bio već sredinom devedesetih, naravno u manjem obimu nego kao premijer.

Robert Belošević/CROPIX
Milena Šenator
Ako već nema još uvijek konkretnih dokaza da je Hypo isplatio Ivi Sanaderu proviziju da bi dogovorili kredit za Ministarstvo vanjskih poslova, situacija oko Miroslava Kutle prilično je jasnija. Taj sumnjivi poduzetnik, trenutno u bijegu od hrvatskog pravosuđa, devedesetih godina se kao tajkun blizak HDZ-u domogao mnogih tvrtki, iz mnogih isisavši novac i gurnuvši ih u stečaj. Dugo se u kuloarima pričalo da je Ivo Sanader sredio Kutli povoljan kredit u Hypo banci, zbog čega mu je isplaćeno 800 maraka provizije. Godinama se ta priča tretirala poput političke urbane legende iako su pojedini mediji otkrivali sve više sumnjivih detalja, no svjedočenje Milene Šenator je itekako zakuhalo stvari. Bivša šefica financija u poslovnom imperiju Miroslava Kutle dala je iskaz DORH-u o svemu što zna o povezanosti Sanadera i Kutle, koji je godinama skupljao prašinu u Bajićevim ladicama. Nakon što je Šenator o svemu progovorila u 'Latinici' započelo je i ne tako gorljivo demantiranje njezine priče, po kojoj je Sanader doista dobio za to vrijeme pozamašnu proviziju za svoje lobističke usluge.

Kada je Hypo banka bankrotirala, u zimu 2009, bio je to rezultat dugogodišnjeg riskantnog poslovanja, kao i dijeljenja sumnjivih kredita, između ostaloga na hrvatskom tržištu. Za njega je dug niz godina bio zadužen bankar Günter Striedinger, koji je postao poslovni suradnik Vladimira Zagorca, bivšeg generala koji nije proveo nijedan dan na ratištu. Hypo-hobotnica ima dosta krakova, a u Hrvatskoj je jedan od zasad najmanje razjašnjenih, između ostaloga kako je bilo moguće da Hypo financira projekte bivšeg generala osumnjičenog za pronevjeru državnog novca.

Još zanimljivija je povezanost riječkog tajkuna Roberta Ježića s Hypo bankom, što je potvrdila unutarnja prepiska koruških bankara. Kada je odlazio s čela uprave, 2006, Wolfgang Kulterer je svojem nasljedniku poslao pismo u kojem mu je objasnio da je važno održavati dobre poslovne kontakte s Ježićem jer se preko njega može doći do premijera Sanadera. Ježića se u unutarnjim krugovima Hypo banke spominjalo kao važnog lobista, između ostaloga baš zbog javno dokumentirane povezanosti sa Sanaderom. I tako se Ivo Sanader opet našao u kontekstu afere Hypo, još jednom tvrdeći da on s time nema ama baš nikakve veze.

Tako ipak ne misli državni odvjetnik Mladen Bajić, što znamo zahvaljujući Wikileaksu. Naime, kada su objavljene američke diplomatske depeše otkrilo se da u onima iz Zagreba afera Hypo zna biti spomenuta. Tako u jednoj depeši stoji sažetak razgovora američkog veleposlanika i Mladena Bajića, u kojem državni odvjetnik kaže da istražuje i hapsi Sanadera i zbog Hypa, ali je zbog kompliciranosti te istrage potrebno pozabaviti se jasnijim slučajevima korupcije, poput Fimi-medije. Bajić nikad nije komentirao sadržaj te depeše, što znači da je nije ni demantirao.

Dakle, iako već godinama postoje javne sumnje i svjedoci, DORH je tek jučer prvi put službeno upitao Ivu Sanadera ima li on veze s aferom Hypo. Dobio je očekivano poricanje kao odgovor, što zahvaljujući upornosti nekoliko istraživačkih novinara danas ne zvuči nimalo uvjerljivo. U ovom slučaju se zapravo važnije zapitati ne što je Sanader odgovorio na optužbe o svojoj povezanosti s Hypo bankom, nego – zašto ga DORH nije to prije pitao?
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još