Hrvatska NEISKORIŠTENE ATRAKCIJE

Hrvatska nema pojma koliko ima turističkih spilja!

  • Autor: Ivo Lučić
  • 1.9.2011 12:34:51
  • 24.7.2011 7:10:36

Može li nešto usred paklene vrućine na obali biti privlačnije od obližnje turističke pećine u kojoj je temperatura zraka dva ili tri puta niža od one vanjske, relativna vlažnost blizu stopostotnom zasićenju, a potpuni mrak okvir za iluminaciju koja će okrenuti mnoštvo različitih lica podzemlja? Teško. Zašto onda Hrvatska ima samo petnaestak uređenih i uglavnom slabo posjećenih pećina, o kojima se u izviješćima s terena rijetko kad išta čuje?

Svaka turistička pećina iznimno je zanimljivo i osebujno odredište. Posjetitelji iz njih redovito izlaze smireni i prožeti snažnim dojmovima, koji se ponekad približavaju katarzi. Ukratko, pećine su bogom dane za turizam, mnoštvo ih se nalazi nadohvat plaža ili drugih turističkih atrakcija, ali spiljarstvo unatoč tome ostaje gotovo nahoče hrvatskog turizma.

www.spilja-biserujka.com.hr
Spilja Biserujka na otoku Krku
Jedan od pokazatelja toga položaja su podaci o turističkim pećinama. U odnosu na oko deset tisuća poznatih spilja i jama u Hrvatskoj, broj uređenih pećina doima se sasvim mizernim. No, točan broj turističkih pećina ostaje nam nepoznat – stručni pregledi navode brojke od 13, 15, pa čak i više od 40 – kao i broj njihovih posjetitelja i ukupno ostvaren promet.

Više od polovice reljefa u Hrvatskoj čine stijene u kojima se stvaraju pećine, a uzme li se u obzir i podmorski reljef hrvatskog teritorijalnog mora, površina preraste 70 posto. Važnost toga prostora je također nedovoljno poznata. Pećine i jame su svojevrsna četvrta dimenzija toga krajolika, neko njegovo dvostruko dno. U njemu se čuva 90 posto podzemnih zaliha vode Hrvatske, velika količina mineralnih sirovina, zatim jedinstven životinjski svijet koji predstavlja vrhunac svjetske bioraznolikosti i brojni kulturni spomenici. Sve u svemu, upoznavanje pećina nije samo turistički ugođaj, nego približava posjetitelje vjerodostojnoj slici cjeline prirodnog prostora Hrvatske.

Spiljski turizam godišnje ostvari 1,5 milijarde dolara


Prema podacima najposjećenijih svjetskih mrežnim stranica za turističke pećine, Showcaves.com, u Hrvatskoj postoji 41 spiljski turistički objekt, što je trostruko više od domaćih podataka. Neki od njih privlače samo vješte speleologe, ali nisu uređene za amatere. Vrijedi istaći i napomenu da su sve pećine u Hrvatskoj zaštićene zakonom te da ih je dopušteno posjetiti samo u sklopu odobrenja za speleološka istraživanja ili za turizam. Dakle, samovoljni posjeti nisu prihvatljivi.

www.istra.com
Grota Beredine kod Poreča
Ali, usporedimo naše podatke s nekim drugim zemljama: mala Austrija ima 103 turističke pećine, Rumunjska s tek dva posto državnog teritorija krša ima 24 turističke pećine, Nizozemska bez krša ima 16 turističkih lokaliteta, uglavnom starih rudnika, a Švedska 55, također najviše rudnika. No zemlje s kojima bismo se, s obzirom na površinu krša i turističke aspiracije, trebali uspoređivati jesu Španjolska sa 125 spilja, Italija sa 161, Velika Britanija sa 201, Francuska sa 303, Njemačka sa 368 i SAD sa – 484 speleološke turističke atrakcije.

Inače, prema podacima vodećeg svjetskog stručnjaka za spiljski turizam, Arriga Cigne, u svijetu postoji više od pet tisuća turističkih pećina, među kojima je 800 važnih. Posjeti ih 170 milijuna ljudi godišnje koji naprave promet od 1,5 milijarde dolara. U opsluživanju tih pećina izravno je zaposleno 200 tisuća ljudi, a neizravno čak oko 100 milijuna njih! Spiljske atrakcije donosile su Americi, prema podacima iz 2008, 20 dolara izravnog lokalnog prihoda po posjetitelju, od čega pećine same izravno 6,5 dolara, dok su druge dvije trećine posjetitelji trošili na hranu, suvenire, prijevoz, turističke agencije itd. Jedno od najboljih iskustava spiljskog turizma u svijetu imaju Korejanci: za 32 dana trajanja Samcheok International Cave Expoa, u srpnju i kolovozu 2002, 30 pećina privuklo je milijun i pol posjetitelja!

Sramotno je koliko Hrvatska ne koristi svoje spiljsko bogatstvo u turističke svrhe


Koliko je u to u odnosu na nas? Ne znamo, nažalost, jer nemamo valjanih podataka za Hrvatsku. Službeno, samo tri hrvatske županije iskazuju kretanje posjetitelja za ukupno pet prirodnih turističkih spilja i jedan turistički uređeni rudnik: To su Biserujka, Lokvarka, Vrelo, Modra spilja, Veternica i Rudnik Zrinski. Najviše je prošle godine posjetitelja imala Biserujka, 36.445, zatim malo manje Modra spilja na Biševu, 32.733 posjetitelja, i na trećem mjestu Vrelo kod Delnica, 7.221 turista. Prema statistici, malo manje od 90 tisuća posjetitelja!

www.pp-medvednica.hr
Rudnik Zrinski na Medvednici
Najslabije je bila posjećena Veternica u Parku prirede Medvednica, u neposrednoj blizini Zagreba, sa 3.134 gostiju. Od nje su bili bolje posjećeni rudnici Zrinski na Medvednici, koji su privukli 5.419 ljudi. Međutim, prema neslužbenim podacima, najviše posjetitelja u Hrvatskoj ima Jama Baredina kod Poreča, čiji je broj navodno veći od Biserujke, ali ne znamo za koliko. Uzmu li se u obzir službeni podaci, cijela spiljska Hrvatska je prošle godine imala 10 puta manje turista od rekorda Postojne, koja je pojam spiljskog turizma ne samo u Dinarskom kršu, nego i u svijetu.

Važan nedostatak ovog vida turizma ne tiče se samo nerazvijenosti destinacija. Gdje postoji speleološko znanje, volja i sklonost njegovanju destinacije, kao u slučaju Baredine, koja je uređena na privatnom imanju speleologa Sivija Legovića, uz napore, problemi se prebrode. Međutim, u organizaciji hrvatskog turizma nema dovoljno ljudi koji vjeruju u snagu spiljske ponude i ona ostaje bez potrebne podrške. Poslovne interese spiljara zastupa Zajednica pustolovnog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u kojoj postoji više drugih vidova poput kajaka, raftinga, penjanja, pješačenja, vožnje biciklom, letenja, raznih utrka, pa je spiljarenje skromno zastupljeno. Osim toga, to su mali pogoni, u kojima su ljudi u sezoni posvema zabavljeni osnovnom djelatnošću i ne mogu se brinuti drugim pitanjima.

Oni nemaju zajedničku poslovnu platformu, nemaju zajednički nastup na tržištu i uglavnom su prepušteni sebi. Jedinu cjelovitiju informacijsku podršku spiljskom turizmu našli smo na neprofitnim speleološkim stanicama Spleologija.hr, koje pišu i uređuje članovi nekoliko speleoloških društava u Hrvatskoj. Mrežna stranica Hrvatskog speleološkog saveza ne samo da nema te podatke, nego je iz estetskih razloga nije dobro ni povezivati sa spiljskim turizmom. Ona se uglavnom bavi visokom speleološkom politikom.

Spiljska baština na više je razina važna ne samo Hrvatskoj, nego čovječanstvu uopće. Pećine su kolijevka čovječanstva, dom koji je čovjek najduže koristio u svojoj povijesti i rodilište ljudske kulture, pa njihova simbolična moć nadilazi sposobnost našeg usputnog razumijevanja. One su 'otvorena knjiga povijesti zemlje' i već taj podatak svrbi suvremene, turiste, nerijetko bolje obrazovane od ponekih spiljskih vodiča. Zato spiljski turizam nije samo stvaranje ugođaja koji će jednim klikom palčeva posjetitelja poslati u deveto nebo, nego izraz svekolike ekološke i kulturne skrbi za prostor koji je naš zajednički dom. I njegova iskrena prezentacija.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još