'Drago mi je čuti da će se decentralizirati ribarstvo, ali mislim da sve to neće biti dovoljno. Kao prvo, EU bi trebala tražiti, pogotovo od mediteranskih zemlja, da proglase gospodarski pojas i tako dati svakoj zemlji odgovornost za očuvanje ribljeg fonda', veli Kolec.

Budući da ribari iskorištavaju prirodne resurse, i svako njihovo negativno poslovanje se odražava na riblji fond jer povećanje troškova iziskuje i povećanje ribolovnog napora. Politika EU bi zato, smatra Kolec, trebala dati određenu ekonomsku sigurnost ribarima, što vrijedi za svaku kategoriju poslova koji iskorištavaju prirodne resurse.

'EU bi trebala smjesta promijeniti mediteransku uredbu, koja je dovela do poremećaja u ribarskoj tradiciji. Jadran nije isto što i Mediteran, imamo druge alate i tradicije pa bi hitno trebalo napisati jadransku uredbu i vratiti neke alate', veli Kolec. Dodaje da je problem i u samim državama EU. Hrvatska na primjer nema dugoročni plan ribarstva, ne stimulira određene ribarske djelatnosti kao što je marikultura... sve je kod nas centralizirano.

'Nitko ne priča o ribarstvu – želimo li ići na industrijsko ribarstvo, sportsko ribarstvo ili nešto drugo. Brod je najveća investicija u marikulturi pa bi država mogla stimulirati ribare tako da im da određene beneficije. Ima puno ribe na crno jer i sportski ribolovci prodaju ribu. Naime, država je trebala definirati načine prodaje ribe tako da ulov sportaša ne može doći na tržište, a to nije učinjeno. Skandalozno je da ulazimo u EU, a nemamo razvijene veletržnice ribe, kao i to da još uvijek ne izvozimo školjke. Premda su uzgajivači napravili sve što su trebali, školjke uvozimo iz Španjolske, Italije', nabraja primjere loše domaće ribolovne politike Kolec.

Napominje da je Italija ovih dana donijela dvomjesečni moratorij za kočarstvo, što znači da njihovi kočari neće ribariti na Jadranu do kraja rujna, ali će biti plaćeni. 'U Hrvatskoj to nije moguće jer je Vlada napravila niz pogrešaka i nije u mogućnosti naše kočare zaustaviti na dva mjeseca, premda bi bilo idealno da svi kočari na Jadranu prestanu raditi tih 60 dana, ili čak i duže', mišljenja je umaški ribar i predsjednik Udruge Mare Croaticum.

Kako veli, domaća ribarska politika se svodi na dobivanje političkih poena i na bazi političkih interesa rade se krivi potezi na štetu ribljeg fonda i ribara, pa smatra da je potrebno formirati jedno nezavisno stručno tijelo, izabrano od ribara, koje bi bilo iznad politike i djelovao zajedno sa stručnjacima na bazi pravovaljanih podataka na terenu.

'Nažalost, ne vidim još nikoga da može voditi hrvatsko ribarstvo. Političke stranke imaju smiješne programe o ribarstvu ili ih niti nemaju. Vidi se da nemaju nikakav interes ozbiljno se uloviti u koštac s tim vrućim problemom, a jednostavna formula u ribarstvu bi trebala biti: radi manje, zaradi više - što kod nas nije moguće', kaže Kolec. Dodaje da je u SDP-ovom programu ribarstva, koji je imao priliku vidjeti, teza o obnovi flote smiješna jer svako povećanje flote bi se odmah odrazilo i na riblji fond.