Hrvatska NEMA VAĐENJA ŠLJUNKA

'Šljunčari' kamionima protutnjali Vukovarskom

Nezadovoljni zakonskom zabranom eksploatacije šljunka i pijeska, prijevoznici, građevinari i poduzetnici koji se bave tom granom proizvodnje u stotinjak teških kamiona trubeći su prošli Vukovarskom ulicom

Zabrana vađenja šljunka i pijeska iz hrvatskih rijeka, koja je na snazi već godinu i pol dana, nagnala je 'šljunčare' da svojim kamionima dođu u Zagreb, prođu Vukovarskom i potom ispred Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva održe prosvjed.

Izrazili su time svoje ogorčenje što im je zabranjena eksploatacija pijeska i šljunka iz vodotoka Dunava, Save, Drave, Kupe i ostalih rijeka, navodeći kako im je tako onemogućeno pravo na rad. 'Već devet godina traje borba moje obitelji s birokracijom. Uložili smo pola milijuna eura u brodove koji sad stoje, no ne stoje kredit i kamate. Od odgovornih tražimo da nam daju raditi ili plate odštetu ako su već zabranili vaditi pijesak i šljunak', poručila je Marija Siladić, jedna od prosvjednica.

Naoružani transparentima na kojima je, među ostalim, pisalo 'Na našim rijekama rade Bosanci, Mađari i Srbi, a nama je zabranjeno', 'Zar moramo graditi s uvoznim pijeskom?' i 'Dunav, Sava, Drava, Kupa – susjedne države rade na istim rijekama, a nama je zabranjeno', prosvjednici su pred Ministarstvo donijeli i vreće s pijeskom i šljunkom. Na svakoj od njih naznačena je 'uvozna deklaracija', a kao zemlje podrijetla navedene su Albanija, BiH, Mađarska i Srbija te naznaka 'Uvoznik: Vlada RH'.

Štete u rijekama ogromne

'Štete koje nastaju iskapanjem šljunka iz korita rijeke su ogromne, jer dolazi do značajnog ukapanja korita rijeke – u pitanju su metri, a ne milimetri. Ukopavanjem rijeke dolazi do opadanja razine podzemnih voda, s velikim negativnim utjecajem na poljoprivredu i šumarstvo', upozorili su uoči prosvjeda iz udruge Baobab. U selima duž Drave, tvrde, presušuju bunari, te je ugrožena opskrba stanovništva pitkom vodom. Presušuju i prirodna mrijestilišta riba, ugrožavaju se turistički resursi. Udruga Baobab ističe i da se nitko ne protivi iskapanju šljunka izvan korita rijeka i vodotoka, u tzv. šljunčarama izvan vodotoka.

'Otkako sam ih kupio, moji brodovi su više stajali nego radili. Predložili su mi da, ako hoću raditi na našim rijekama, otvorim firmu u Srbiji. Nisam se zbog toga vratio iz Australije', poručio je Damir Vukšić. Vladi je poručio da mu vrati 17,5 milijuna kuna, koliko su mu vrijedili brodovi za vađenje pijeska i šljunka, kako bi ih 'mogao vratiti roditeljima u Australiji'. 'Moji su brodovi, na žalost, danas vrijedni onoliko koliko su teški u željezu', rekao je Vukšić.

Nezadovoljni 'šljunčari', prijevoznici i građevinari upozorili su i kako se pijesak i šljunak svakodnevno uvoze iz susjednih zemalja preko prijelaza Slavonski Šamac, Županja, Erdut, Dvor na Uni. 'Nisam vjerovao u teorije zavjere, ali zar nije sramotno da se Vukovar obnavlja pijeskom i šljunkom iz Srbije? Zar nije sramotno da će se novi most kod Petrijevaca graditi materijalom koji je već dovezen iz Srbije', upitao je Darko Mavrić.

Okupljene prosjednike podržao je HSP-ov saborski zastupnik Danijel Srb, a po okončanju prosvjeda na razgovor ih je pozvao i Zdravko Krmek, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Neslužbeno, za petak je dogovoren novi krug razgovora na kojem će se pokušati naći rješenje problema.

 

 

 

 

 

Prosvjed šljunčara

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još