Hrvatska TAJNA POGLAVLJA 23

Što je Vlada prešutjela Bruxellesu?

  • Autor: tportal.hr
  • 18.3.2009 17:44:40
  • 18.3.2009 17:02:25

U pregovaračkim stajalištima o pravosuđu i ljudskim pravima, koje se u pristupnim pregovorima Hrvatske i EU-a smatra ključnim dokumentom, Vlada je prešutjela devet najvećih problema koje nije riješila unatoč upozorenju EU-a. Stoga je, suprotno običajima nekih drugih država koje su ušle u članstvo 2004. godine, pregovaračka stajališta proglasila tajnima

Tjednik Globus otkriva kako Sanaderova Vlada u Bruxelles namjerava poslati pregovaračka stajališta u kojima je stanje u pravosuđu i ljudskim pravima oslikala nerealnim ružičastim tonovima.

Prema mišljenju predstavnika civilne scene, koji prate probleme korupcije, reforme pravosuđa i ljudska prava temeljni hrvatski problemi su sljedeći:

Nesređeni birački popisi

Na 38 stranica pregovaračkih stajališta o pravosuđu i ljudskim pravima Vlada ni riječju nije spomenula problem koji već godinama dovodi u pitanje legitimnost izbora. Na parlamentarnim izborima 2007. na biračkim popisima u 10 izborih jedinica pojavilo se 133.000 birača više nego na izborima 2003. Tajna bujanja birača krije se u državljanstvu osoba s dvostrukim prebivalištem: jednim stvarnim u BiH i drugim, fiktivnim u RH.

Zakoni o zemljištu

Navodeći zakone u RH kojima se štiti nepovredivost vlasništva, Vlada je prešutjela da je 2008. donijela dva zakona, kojima se razvlašćuju vlasnici malih zemljišta. Riječ je o Zakonu o golfu i Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.

Dvojbe oko Ustavnog suda

Iako je u najnovijem izvješću Europske komisije o napretku RH naglašen problem brzog i netransparentnog izbora sudaca Ustavnog suda, u pregovaračkim poglavljima Vlada je sporni izbor osmero ustavnih sudaca, obavljen 2007. i 2008. potpuno prešutjela. Da s izborom ustavnih sudaca stvari ne štimaju upućuje i pismo devetorice uglednih profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta, među kojima je i jedan od pisaca hrvatskog Ustava profesor Branko Smerdl, koji prvi put od proglašenja hrvatske neovisnosti javno upozoravaju na nedopustive političke pritiske pri izboru sudaca Ustavnog suda.

Financiranje stranaka

Vlada se u Poglavlju 23 pohvalila Zakonom o financiranju političkih stranaka kao važnim antikorupcijskim alatom, ali je prešutjela da već godinama odbija zakonski regulirati financiranje izbornih kampanja. Netransparentno financiranje kampanja jedno je od žarišta korupcije budući da javnosti nepoznati donatori kasnije utječu na odluke koje stranka ili njezin član donose kad osvoje vlast.

Imenovanje i napredovanje sudaca

Iako je istaknuto kako će kroz dvije godine u RH zaživjeti novi sustav ulaska u pravosudnu profesiju, koji predviđa transparentan i ujednačen sustav bodovanja kandidata za suce i državne odvjetnike, nije predviđena izmjena postojećeg Zakona o Državnom sudbenom vijeću, kojim bi se ograničila samovolja toga tijela da donosi arbitrarne i nepotističke odluke. Još uvijek je svjež primjer imenovanja na sudačku dužnost kćerke bivše ministrice pravosuđa Ane Lovrin. Zatim, izbor kompromitiranog suca Slavka Lozine za 'elitnog' uskočkog suca te nedodirljivost gospićkog suca Branka Milanovića, zaslužnog što se termin 'ličko rukovanje' proširio izvan granica Hrvatske. On se, naime, proslavio izjednačavanjem guranja prsta u anus s rukovanjem.

Korupcija

Vlada se ne može pohvaliti nijednim krupnim razriješenim antikorupcijskim slučajem. Dvije velike afere iz prvog mandata Sanaderove Vlade, Brodosplit i nabavka vojnih kamiona još uvijek nisu istražene, iako je od njihova otkrivanja prošlo već pet godina.

Odšteta za uništenu imovinu

Tisuće obitelji kojima su početkom devedesetih minirane kuće do danas nisu dobile ni simboličnu naknadu za uništenu imovinu.

Pravo na pristup informacijama

Zakon o pravu na pristup informacijama, iako važan kao antikorupcijski, no nakon njegove četverogodišnje primjene nevladine organizacije uočile su ozbiljne manjkavosti koje Vlada uporno odbija otkloniti. Zakon se još ne primjenjuje potpuno i velik postotak pitanja koja građani postavljaju tijelima javne vlasti, unatoč zakonskoj obvezi, ostaje bez odgovora.

Zastupljenost manjina

Iako vlada u pregovaračkom stajalištu tvrdi da se prilikom imenovanja sudaca i zamjenika državnih odvjetnika te prilikom zapošljavanja u tijelima javne uprave vodi računa o razmjernoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina, stvarnost je posve drukčija.



  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još