Hrvatska SAMO MIJENA STALNA JEST

Kriteriji za upis u srednju školu mijenjat će se i dogodine

Prvi razred srednje škole prvi puta od ove jeseni pohađat će 53.762 učenika u 2.118 razrednih odjela. Gužve u školama i vječito pitanje nad glavama učenika – hoću li upasti? Kriteriji, kako to već biva kod nas, i ove su se godine ponešto izmijenili, pa je dio djece, unatoč činjenici da ispunjavaju kriterije za upis, zbog visokih bodova ostalih kandidata, odlučio povući molbe kad su shvatili da bi mogli izvisiti

Iako će roditelji i djeca ustvrditi kako su 'gužve velike te da bodovanje dodatnih kriterija nije pošteno' iz MZOS-a odgovaraju kako je 'gužva prilikom upisa u srednje škole već godinama uobičajena pojava, s time da treba istaknuti kako se s njom zapravo suočava vrlo mali broj škola - njih desetak u čitavoj Hrvatskoj, i to isključivo gimnazija'.

Upitani zašto su mijenjali kriterije iz MZOS-a, odgovaraju kako su nastojali biti 'osjetljiviji prema učenicima iz određenih ranjivih skupina, npr. učenicima teško bolesnih roditelja ili čija su oba roditelja dugogodišnje nezaposleni'.

No tu priči nije kraj jer kriteriji će se mijenjati i za sljedeću godinu. Koje će promjene biti, znat će se kada stručno povjerenstvo, koje će se imenovati ove jeseni, izradi prijedlog kriterija.

Više učenika u razredima

Iz Ministarstva doznajemo da je odobrenje za dodatne razredne odjele zatražilo desetak škola, i da je svima pozitivno odgovoreno. Uz to, svim je školama koje su tražile povećanje broja učenika u razrednom odjelu isto i odobreno do maksimalnog broja od 32 učenika.

Vedrana Spajić Vrkaš s Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra da je ovo što se danas događa oko upisa u srednje škole posljedica dugogodišnjeg kampanjskog rada Ministarstva čije ad hoc mjere stižu na naplatu nikom drugom nego đacima.

'Problem koji se pojavio nije od jučer i nisu samo sitne beneficije koje su se pojavile pri bodovanju krive za nered koji je nastao pri upisu. Nesređen sustav u cijeloj vertikali obrazovanja od Ministarstva pa naniže doveo je do toga što imamo danas. Mi od početka devedesetih pa do danas nismo uspjeli srediti jedno od najznačajnijih područja.

U strukturama se nalaze ljudi koji suštinski ne razumiju proces obrazovanja. Zbog toga se stalno donose neke ad hoc mjere od danas do sutra pa tako jedne godine vrijedi jedan sustav, a iduće drugi.

Sve je svedeno na krpanje rupa i nikad nije dogovoreno što je cilj i svrha toga što se radi. Međutim odgovor na to ne postoji jer ne postoji standard kojeg pak nema jer nema promišljanja i empirijskih činjenica kojima bi se do njega došlo', mišljenja je Spajić Vrkaš.

Ravnatelj II. gimnazije u Zagrebu Željko Bagić smatra da 'gužve nisu strašne i da je bilo i gorih godina'.

'Do velikog interesa za upis u nekoliko zagrebačkih gimnazija došlo je jer roditelji smatraju da će dijete lakše položiti državnu maturu i upisati se na fakultet ako završi gimnaziju. Problem je nastao zato što upute Ministarstva nisu bile precizne i zato smo dobivali svakakve potvrde.

Mišljenja sam i da neke kriterije treba izbaciti, poput onog utječe li rastava roditelja na ocjene u sedmom i osmom razredu. Problematična je i ocjena iz vladanja koju treba izbaciti ili ako će se ostaviti mora postojati skala vrednovanja', ističe Bagić.

Iako ima onih koji zagovaraju povratak prijamnih ispita na upisu u srednje škole, Bagić se ne slaže s tom idejom.

'Boljeg rješenja od bodovnog sustava ne vidim. Eventualno da se uvede polaganje male mature na kraju osnovne škole pa da onda ona bude filter. Sustav prijemnih ispita kakav je nekad bio mislim da nije dobar jer je riječ o premaloj djeci kod koje to izaziva veliku količinu stresa', zaključuje Bagić.

Ono što bi moglo razveseliti sve koji će za godinu dana upisivati u srednju školu je činjenica da u MZOS-u već neko vrijeme traju pripreme za uvođenje upisa putem interneta. Projekt je pri kraju i u Ministarstvu se nadaju da mogao u potpunosti zaživjeti od školske godine 2012/13. Odobreno je i maksimalni broj učenika u razredu - 32.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još