Hrvatska LOŠA PREHRANA

Ribić odlučio zbog Fuchsa jesti šešire

Državno financiranje javnih sveučilišta, odnosno besplatno školovanje, pokriće troškova upisnina za redovite studente u cijelosti, kao i visoko obrazovanje kao javno dobro tri su ključna argumenta zbog kojih Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja podupire paket tzv. Fuchsovih zakona

'Prijedlogom paketa zakona o visokom obrazovanju ukidaju se školarine i zbog toga ih podupiremo', poručio je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, s medijske konferencije održane na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Novinare je pritom uputio da pročitaju pojedine članke prijedloga zakona te obećao da će, javno i pred svima, 'pojesti šešire svih novinara ako kažu da tim zakonskim prijedlozima nije uvedeno besplatno obrazovanje'.

'Sjednica saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu je jedna velika sramota i stvar manipulacije koju je obavio Petar Selem (HDZ) s Filozofskog fakulteta u suradnji s Gvozdenom Flegom (SDP) s istog fakulteta u suradnji s Miloradom Pupovcem (SDSS), također s ovog fakulteta, i uz potporu Vesne Pusić s ovog fakulteta', ustvrdio je Ribić.

Izrazio je i ogorčenje zbog toga što mu nije dozvoljeno nazočiti spomenutoj sjednici Saborskog odbora za znanost, iako je navodno tri puta telefonom zvao tajnicu Petra Selema i tražio nazočnost, dok su predstavnicima Akademske solidarnosti to omogućili.

Za članove Sindikata Akademska solidarnost, koji su od srijede u štrajku nezadovoljni paketom zakona o visokom obrazovanju, rekao je da su izmanipulirani.

'Akademska solidarnost je poslužila kao instrument upravo za suprotnu borbu –za očuvanje postojećeg stanja, čime se čuvaju one privilegije i sustav koji ne žele da im se ugroze', poručio je Ribić.

Medijska konferencija Nezavisnog sindikata znanosti, kako je rekao Predrag Marković s Filozofskog fakulteta, sazvana je da bi se izbrisao dojam kako 'iza svega stoji samo jedan čovjek'. Stoga je i pozvano nekoliko članova najužeg vodstva sindikata kako bi se, po njegovim riječima, ukazalo koliko ih je sudjelovalo u izradi nacrta zakona.

Vesnica Garašić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta podsjetila je da su 'prije nekoliko godina izdvajanja za obrazovanje i znanost su smanjena' te ustvrdila da je to bilo posljedica činjenice po kojoj 'u Saboru nije sjedio dovoljan broj obrazovanih ljudi koji nisu shvatili koliko je važno izdvajati za znanost i obrazovanje'.

'Kad su smanjena sredstva, sveučilišta su se našla na rubu bankrota, pa su se odlučili na pogrešan korak – uvođenje školarina kako bi spasili situaciju. To su uradili ljudi koji su imali pravo na obrazovanje bez školarina', ustvrdila je Garašić.

Zaključila je da zakoni u proceduri jamče obrazovanje bez školarina te ponovila stav da je to jedan od glavnih motiva zašto njihov sindikat podržava zakone o visokom obrazovanju. Po njezinom mišljenju, 'organiziranje štrajka je etički neodgovorno prema studentima jer su se problemi mogli riješiti i prosvjedom ili u komunikaciji s ministarstvom'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još