Hrvatska DONEŠEN NOVI ZAKON

Vlada uvela novo kazneno djelo - obijesna vožnja

Vlada je usvojila prijedlog novog Kaznenog zakona koji bi trebao stupiti na snagu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. Za razliku od uobičajene jednoglasne složnosti, ovom zakonu usprotivio se SDSS-ov potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac koji se protivi kriminalizaciji posjedovanja droga. Posebna pozornost posvećena je uvođenjem zatvorske kazne za poslodavce koji ne isplaćuju plaće

Na Vladinoj raspravi o prijedlogu novog Kaznenog zakona SDSS-ov Slobodan Uzelac iznenadio je svoje kolege i rekao da za taj zakon ne može podići ruku zbog članka o kriminalizaciji droga: 'Protivim se drogama, ali i krimalizaciji jer mislim da postoji bolji način za borbu protiv droga. Prema načelu primjerenosti, posjednike droga, a radi se o bolesnicima i konzumentima, moguće je liječiti primjerenim metodama i zato mislim da su prekršajne sankcije primjerenije.'

Uzelac tvrdi da će iz novog Kaznenog zakona proizaći dvije nepoželjne posljedice: 'Policija se prema posjednicima droga odnose kao s kriminalcima, a najčešće se radi o mladim ljudima, početnicima. Osim toga, da glavninu policijskih kapaciteta trošimo na lakše rješive probleme, a ponestaje nam kapaciteta za trgovce i proizvođače droga.'

Uzelac kaže da se kriminalizacijom, odnosno kaznenim prijavama, 'neopravdano i štetno etiketiraju mladi ljudi'. 'Ta kaznena prijava trajno djeluje kao nadnaravna sila i cjeloživotna mora. O tome treba u Saboru raspraviti', rekao je Uzelac.

Premijerka Jadranka Kosor odgovorila mu je da nije istina da država nema kapaciteta za borbu s dilerima, ali se složila da treba učiniti maksimum u zaštiti mladih ljudi. Naravno, ne dovodeći u pitanje kriminalizaciju posjedovanja droga.

Kosor je podsjetila da je postojeći Kazneni zakon donesen 1998. godine i da je od tada preživio čak 12 izmjena što dovelo do nesklada: 'Ovakav Kazneni zakon stupit će na snagu 1. srpnja 2013. godine kada Hrvatska postane članica EU.'

Kosor je istaknula neke novosti u zakonu i navela 'osuvremenjivanje gospodarskih kaznenih djela, o čemu je bilo puno rasprava, ali mislim da smo na dobrom tragu'. 'Bit će dovoljno vremena da se iznesu argumenti, ali mi moramo kazniti one koji iz neopravdanih razloga, ili iz razloga bogaćenja, ne isplaćuju plaće radnicima. To će osnažiti gospodarstvenike koji čestito rade svoj posao i vode računa o tvrtki i zaposlenicima. Bez zaposlenika nema uspješne tvrtke ni poslovnog subjekta. Za stvarnog poslodavca radnici su na prvom mjestu', rekla je Kosor svjesna da će biti još puno rasprava po tom pitanju na sjednici GSV-a.

U novom Kaznenom zakonu predviđene su kazne za mobbing na radnom mjestu, čak do tri godine. Što se kaznenog djela silovanja tiče, više žrtva neće morati dokazivati prisilu nego je dovoljno da nije bilo pristanka. Uvodi se kazneno djelo obijesne vožnje na cestama, a najveća zatvorska kazna sa 40 godina povećava se na 50 godina zatvora. Kosor je naglasila i da se uvodi kazneno djelo sramoćenja i namjernog i svjesnog laganja: 'Pojava sramoćenja nanosi nepopravljive štete.'

Kazna poslodavcima tri godine zatvora

Ministar Bošnjaković pojasnio je da će biti kažnjeni samo poslodavci kojima je dokazano da nisu isplatili plaće radi vlastitog bogaćenja ili bilo kakvog pribavljanja protupravne imovinske koristi. Dakle, kažnjeni će biti poslodavci koji su imali novac na računu, ali su ga potrošili na jahte, vile, ljubavnice i slično. Za takvo ponašanje propisana je kazna do tri godine zatvora.

Bošnjaković priznaje da će takve slučajeve na sudovima biti teško procesuirati jer ne znači da je poslodavac počinio kazneno djelo ako nije uspio isplatiti plaću.

Povećavaju se i kazne za nasilničko ponašanje u obitelji te za primanje i davanje mita za koje je propisana najveća kazna pet godina zatvora, a od 2013. godine bit će osam godina.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da se ovim zakonom zaokružio okvir reforme kaznenog zakonodavstva: 'Aktualni zakon više ne odgovara društvenim okolnostima, a novi zakon štiti vrijednosti društva i točno kaže što društvo neće tolerirati i na koja ponašanja će reagirati kaznenim progonom. On je precizniji, moderniji i širi.'

Kaže da je unaprijeđen i sustav sankcija te da se jedna trećina svih kazni odnosi na kazne zatvora do šest mjeseci te da je zato prenapučen zatvorski sustav. 'Ne stignemo se baviti onima koji su kažnjeni za najteža kaznena djela i zato smo temeljito reformirali sankciju zatvora i prema nekima smo oštriji. Tako maksimalna kazna zatvora više nije 40, nego 50 godina', kaže Bošnjaković i dodaje da će se kratkotrajne kazne samo iznimno kažnjavati zatvorom kojeg će zamijeniti rad za opće dobro ili novčana kazna.

Osim toga, uvode se i obaveze za uvjetne osuđenike kojih, kaže, u Hrvatskoj ima čak 70 posto od ukupnog broja osuđenika: 'Sada propisujemo cijeli niz obaveza koje ta uvjetno osuđena osoba mora ispunjavati.'

Što se tiče kažnjavanja poslodavaca koji ne isplaćuju plaće, Bošnjaković je rekao: 'Ne želimo progoniti poslodavce, nego ako poslodavac ima na računu novac, a ulaže ga u jahtu i ne isplaćuje plaće - tada država nastupa kroz Kazneni zakon.'
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još