Hrvatska NAKON TROSATNE RASPRAVE

Zakoni o visokom obrazovanju zapeli u Saboru

Zakoni o visokom obrazovanju zasad ne idu u prvo čitanje u Sabor jer na današnjoj sjednici matičnog saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu ni nakon tri sata rasprave nije donesen zaključak budući da nije bilo kvoruma nakon što su oporbenjaci napustili sjednicu Odbora, ali ni svi iz vladajućega tabora nisu bili rezolutni oko davanja zelenog svjetla prolasku zakona u daljnju raspravu, pa će se o 'Fuchsovim' zakonima teško raspravljati prije jeseni, ako i tada

Rasprava o Vladinom paketu zakona o visokom obrazovanju oštro već mjesecima dijeli stručnu i zainteresiranu javnost, dio koje želi da Vlada povuče svoj prijedlog iz saborske procedure. Vlada to, međutim, ne želi učiniti, no danas je ipak doživjela određeno usporavanje jer bez mišljenja matičnog saborskog Odbora prijedlozi zakona ne mogu u raspravu na plenarnu sjednicu.

Oporbenjaci nisu htjeli prihvatiti prijedlog članice Odbora HDZ-ove Ivanke Roksandić da se na temu zakona o visokom obrazovanju prije prvoga čitanja u Saboru postigne nacionalni konsenzus i održi tematska sjednica u cilju poboljšanja postojećih prijedloga pa su napustili današnju sjednicu Odbora. Zbog toga nije bilo kvoruma pa se nije moglo glasati o zaključku, a do napuštanja sjednice je došlo jer su, kako je kazao SDP-ov Gvozden Flego, zakoni nepopravljivi i nisu ni trebali doći u Sabor, pa je njegov prijedlog bio njihovo povlačenje iz saborske procedure i da budu vraćeni Vladi te da posluže kao materijali podložni daljnjoj raspravi tako da se prije izrade novih zakona, izradi strategiju visokog obrazovanja, a sve u duhu dijaloga.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ponovio je da je riječ o paketu Zakona koji trebaju stvoriti zakonodavni okvir za područje znanosti i visokog obrazovanja te da se na njima radilo dugo i vrijeme više ne treba gubiti jer se s nužno potrebnim promjenama već kasni pa ako se one ne učine sada, kasnit će se još više.

Predsjednik Odbora HDZ-ov Petar Selem izrazio je žaljenje što nije bilo moguće donijeti zaključak nakon, kako je rekao, zanimljive inventure mišljenja na današnjoj sjednici, a kada bi mogla biti održana tematska sjednica, nije mogao reći s obzirom na sve što za nju treba pripremiti. Fuchs, unatoč trenutnom porazu, ipak matra da bi sjednica mogla biti održana uskoro i ponavlja da je spreman na dijalog te da je i s Vlade poručeno da zakoni idu u redovnu proceduru, pa i u treće čitanje ako će biti potrebno, ali da razloga za povlačenje nema.

Dijametralno suprotnog mišljenja je Flego, koji se složio da su promjene potrebne, a traži ih i akademska zajednica, ali na bolje, a ne ovakve na gore oko kojih se antagonizirala cijela akademska zajednica, a podsjetio je i da su se pravni fakulteti očitovali da su pojedine predložene odredbe i protuustavne. Stranački mu kolega Antun Vujić naglasio je da Hrvatskoj nedostaje strategija razvoja znanosti i da stavljanje zakona na ovaj način u proceduru znači političke podjele, koje će se potom prenijeti na cijelu akademsku zajednicu.

Međutim, nisu ni svi vladajući oduševljeni Vladinim prijedlogom, naime, i HDZ-ovi zastupnici Andrija Hebrang i Ivanka Roksandić te HDZ-ov koalicijski partner SDSS-ov Milorad Pupovac nisu ih podržali, nego su zatražili da se pokuša doći do konsenzusa akademske zajednice i da se održi tematska zajednica.

Da bi trebalo prestati s kampanjom i ne forsirati nešto što ne može ići dalje jer su razlike prevelike da bi se mogle usuglašavati kroz pojedina čitanja, upozorio je Pupovac, a HDZ-ov Nevio Šetić zauzeo za raspravu u Saboru i da se javno pred kamerama sučele mišljenja i vidi do kud se došlo. Stranački mu kolega Hebrang smatra da bi prije no što zakoni odu u prvo čitanje, bilo dobro da se nastavi s usuglašavanjem oko zakona kako bi se izbjeglo politički teret.

U raspravi je sudjelovala i ravnateljica Instituta Ruđer Bošković, Danica Ramljak, koja je osim Fuchsa, bila među rijetkima koji su branili zakone i istaknula da su oni za Institut prihvatljivi te da je bilo dosta dijaloga, za koji se i ona posebno zalagala nakon što je i sama u desetom mjesecu kada su prvi put u javnost došli prijedlozi zakona, bila protiv njih. Međutim, sada smatra da su napravljena poboljšanja te da je svakako potrebna bolja kontrola države jer velik dio novca u institutima i sveučilištima curi što je pokazao i nalaz Državne revizije, a zbog čega je potrebna bolja kontrola države. Rektor zagrebačkoga sveučilišta, s kojega i dolazi najžešći otpor, Aleksa Bjeliš ponovio je zaključke Senata i ustvrdio da pravoga dijaloga nije bilo nasuprot onoga što tvrdi Ministarstvo.

Da bez akademske zajednice, posebno zagrebačkoga sveučilišta, zakoni neće moći proći ovakvi kakvi jesu, upozorila je HNS-ova Vesna Pusić, koja smatra da si je Hrvatska već dovoljno naštetila u visokom obrazovanju i dovoljno srozala kriterije da bi se upuštalo u ovako dvojben projekt kao što je Vladin prijedlog zakona o visokom obrazovanju.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još