Hrvatska ODLUKA NA BUDUĆOJ VLADI

Ustavni sud nije ukinuo zabranu okupljanja na Markovom trgu

Ustavni sud donio je jednoglasnu odluku o ukidanju tri sporna članka Zakona o javnom okupljanju koja se odnose na zabranu okupljanja na Markovom trgu i na mjestima na kojima zasjeda Vlada i Predsjednik RH. Ipak, zabrana okupljanja trenutno je ukinuta za sve prostore na kojima zasjedaju Vlada i Predsjednik RH, osim za Markov trg. Na njemu se sigurno neće smjeti javno okupljati do 15. srpnja 2012.

Zabrana javnog okupljanja na mjestima zasjedanja Vlade i predsjednika (u slučaju da Vlada ili Predsjednik imaju sjednicu na nekom drugom mjestu) ukida se odmah, odnosno građani mogu već danas prosvjedovati ispred ustanova na kojima zasjedaju visoki državni dužnosnici, ali ako to nije Markov trg.

Zabrana prosvjedovanja na Makovom trgu vrijedi do 15. srpnja 2012. godine do kada Vlada, po naputku Ustavnog suda, mora promijeniti sporne članke Zakona. Ustavni sud, međutim, neće sugerirati Vladi kako da izmijeni sporne članke, no vladajućima najviše zamjeraju što su odredbe diskriminatorne, budući da su se, usprkos zabrani javnog okupljanja, na Markovom trgu ipak održavale druge priredbe kao što je doček bivšeg američkog predsjednika George Busha. Osim toga, istaknuto je da nisu pronađeni prihvatljivi razlozi za zabranu javnih okupljanja ni u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima ni u hrvatskoj društveno-političkoj zbilji.

'Javna okupljanja moraju se održavati na prostoru u blizini oka i uha adresata na koje se zahtjevi građana odnose', objasnio je sudski izvjestitelj sudac Miroslav Šeparović. On je pročitao stav Vlade u ovom slučaju: 'Te odredbe zakona donesene su zbog zaštite od onečišćenja, buke, zahtjeva za pojačanom sigurnošću prostora oko zgrada u kojem se nalaze štićene osobe, zbog zaštite kulturnog i prirodnog dobra...'

Šeparović kaže da su proučavali praksu zemalja Europske unije te da nisu mogli pronaći jedinstveni stav oko tog pitanja. Kada su pokušali opravdati zabranu javnog okupljanja argumentima iz Ustava kao što su ugrožavanje sigurnosti drugih, očuvanje nacionalne sigurnosti i zaštitom od terorizma, zabranu nisu mogli opravdati. 'Visoki dužnosnici imaju dovoljno vremena i mogućnosti da donesu odluku o zasjedanju i na nekom drugom mjestu', rekao je Šeparović.

Šeparović objašnjava i zašto Markov trg možda i nije prikladan za javna okupljanja: 'Markov trg proteže se na vrlo maloj površini na kojemu je spomenik kulture, ali i arheološko nalazište. Njega okružuju uske ulice koje su također spomenik kulture. Ipak, je li zabrana nužna za demokratsko društvo?' - Šeparović smatra da nije i s njime su se složili svi ustavni suci.

Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec rekla je da se u potpunosti slaže s prijedlogom suca Šeparovića, ali kaže da zabrana okupljanja na Markovom trgu nije a priori nesuglasna s Ustavom, posebno zbog neprikladnog prostora kakav je Markov trg. Omejec smatra da zabrana ipak nije nužna s obzirom na stupanj demokratskog razvoja hrvatskog društva. 'Ne smijemo pred vratima EU-a, na ovom stupnju demokratskog razvoja, raditi razliku u javnim okupljanjima. Ako se na Markovom trgu može održati kazališna predstava, onda se moraju moći održavati i javna okupljanja', kazala je Omejec.

Zaključak koji je trebao značiti trenutno poništavanje tri sporna članka Zakona o javnom okupljanju do srpnja 2012., sudac Šeparović nadopunio je formulacijom koja ipak (do 15. 7. 2012.) ostavlja na snazi odredbu o zabrani javnog okupljanja na Markovom trgu.

Žalbu Ustavnom sudu na ovo pitanje podnijeli su Nezavisni sindikat Hrvatske iz Zagreba, građanska inicijativa Matija Gubec te nekoliko fizičkih osoba.

Zabrana okupljanja oko zgrada Vlade, Sabora i Ustavnog suda na Markovom trgu, unesena je u Zakon o javnom okupljanju za vrijeme premijera Ive Sanadera 2005. godine.

Do donošenja sporne izmjene Zakona o javnom okupljanju 2005. godine na Markovom trgu su mnogi tražili prava i svojom pojavom podsjećali one koji donose zakone da se nešto mora promijeniti. U to vrijeme nisu zabilježeni veći neredi niti je sigurnost hrvatskih političara bila ikada ugrožena te nije jasno zbog čega je okupljanje zabranjeno. Zabrana okupljanja 2005. probudila je inat građana. Neki su prosvjedi od tada završavali sukobom prosvjednika i policije koja je, prvenstveno poštovala zakon, i na Kamenitim vratima pred Markovim trgom političare štitila od glasnih građana.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još