Papin posjet dao vjetar u leđa HDZ-u?

Završetak pregovora o hrvatskom pridruživanju EU-u i posjet pape Benedikta XVI zaustavili su pad podrške HDZ-u, aktualnoj vladajućoj koaliciji te Jadranki Kosor na listi političara, a utjecali su pozitivno i na doživljaj rada Vlade, pokazuje to CRO Demoskop – redovito mjesečno istraživanje agencije Promocija plus o društvenim i političkim preferencijama

Istraživanje Promocije plus, provedeno telefonskim putem u prva dva dana srpnja na reprezentativnog uzorku od 1.300 građana, pokazalo je da se premijerkino predstavljanje završetka pregovora s Unijom i posjet Pape Zagrebu svojim političkim uspjesima pozitivno odrazilo na percepciju vladajuće politike.

SDP, doduše, i dalje vodi u odnosu na HDZ, no rejting mu je u odnosu na lipanj – pao. Da su izbori danas, za socijaldemokrate bi glasovalo 27,9 posto hrvatskih građana, što je za 1,9 posto manje u odnosu na mjesec ranije. HDZ je na drugom mjestu s izborom od 18,4 posto građana, što je za 0,6 posto više u odnosu na lipanj. Istovremeno je porastao broj neodlučnih sa 17,3 posto, koliko ih je bilo u siječnju, na sadašnjih 24,6 posto.

Vezane vijesti

Zanimljivo je kako, uz vodeće dvije stranke, samo još HNS, uz blagi pad potpore birača (5,5 u odnosu na 6,2 posto), prelazi izborni prag, dok HSS, Laburisti, HSP, HSU i HSLS, kao značajni čimbenici na hrvatskoj političkoj sceni, po trenutačnim pokazateljima ne bi imali svoje predstavnike u Hrvatskom saboru. Sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe slabiju izbornu podršku.

CRO Demoskop donosi i podatak o padu potpore lijevoj koaliciji na 38 posto, prema prošlomjesečnih 40,2 posto, dok trenutačno vladajuća koalicija bilježi 21,5 potpore, što je za 2,2 posto više u odnosu na prethodno istraživanje javnog mnijenja. Od početka godine lijeva je koalicija izgubila 3,2 postotna poena, a vladajuća 6,4 posto.

Predsjednik Ivo Josipović i dalje je prvi izbor građana kad su političari u pitanju, a slijede ga guverner Željko Rohatinski, premijerka Jadranka Kosor i lider opozicije Zoran Milanović. Josipović uživa potporu 43,7 posto ispitanih građana, Rohatinski je na 10,8 posto, Kosor na 6,6 posto, dok Milanovića podupire 5,2 posto. Isti je raspored prve četvorke bio i u lipnju. Među 10 najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić, Dragutin Lesar, Radimir Čačić i Ruža Tomašić, Andrija Hebrang te Ljubo Jurčić.

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji, a koji govore o tome za koliko je građana i građanki pojedini političar pozitivan ili negativan. Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 85,8 posto građana, a negativan za svega 6,8 posto, dok je, primjerice, Jadranka Kosor pozitivna za 32,7 građana (prema lipanjskih 28 posto), dok je za njih 55,5 posto negativna (prema lipanjskih 61,8 posto). Zoran Milanović je pozitivan za 40,3 ispitanika, a negativan za 44,6 posto.

Odbjegli premijer Ivo Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje 'vrlo uvjerljiv' i sa zamjetnom prednošću u odnosu na sve druge političare. Taj njegov primat traje od abdikacije, odnosno pune dvije godine. Početkom srpnja Sanader je najnegativniji političar za 27,9 posto ispitanika, na drugom je mjestu premijerka Kosor s izborom 17,4 posto, dok je Vladimir Šeks s 12,6 posto na trećem mjestu. Među deset političara koje građani doživljavaju kao najnegativnije u zemlji još su Zoran Milanović, Andrija Hebrang, Stjepan Mesić, Darko Milinović, Radimir Čačić i Luka Bebić.

Ocjena Vlade - 2,2

Vlada za svoj rad bilježi nešto veću potporu, kao i bolju ocjenu u odnosu na one u posljednjih nekoliko mjeseci, pa je podupire 22,1 posto ispitanih što je u odnosu na prošli mjesec značajan porast. Vladu i dalje ne podržava 61,3 posto, no prošli mjesec Jadranku Kosor i njezine ministre nije podupiralo čak 70,8 posto. Iako je dobila tek 'jadnih' 2,2 kao ocjenu rada, Vladi je to najviša ocjena ove godine. Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,54), dok birači HSS-a Vladi daju slabašnu trojku (2,54). Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka. Nijedna politička opcija Vladi ne daje više od 'dvice'.

Za hrvatske građane najznačajniji događaji i teme u prošlom mjesecu su završetak pregovora o pristupanju EU, posjeta pape Benedikta XVI, nestanak i potraga za Antonijom Bilić. Slijede ih gospodarska kriza u zemlji, splitski Pride i divljački napad na povorku te reakcije na te događaje. Još su samo dvije teme zabilježile nešto veći izbor, a to su: Sanaderov zahtjev za hitnim izručenjem kao i sumnje za primitak mita za prepuštanje upravljačkih prava MOL-u nad Inom.

Na kraju, zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera, i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija, koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. Zoran Milanović i dalje vodi, pa njega kao premijera vidi 40 posto građana, dok bi povjerenje Jadranki Kosor dalo 27,9 posto ispitanika, što je za sedam posto više u odnosu na početak lipnja. No, svaki četvrti ispitani građanin smatra kako su oboje loši kandidati za premijersku poziciju.

Zaključno, Promocija plus navodi da 'lijeva koalicija' i dalje drži prednost u odnosu na protivnički tabor, odnosno aktualnu vladajuću koaliciju, no i ukazuje kako Vlada bilježi porast potpore svojoj politici i dobiva malo bolju ocjenu. Ipak, ukazuju da će protok vremena pokazati jesu li 'otvaranje vrata' i Papin posjet doista bili stvarni 'vjetar u jedra' HDZ-ovog broda.