Hrvatska NOVA ŽETVA – STARI PROBLEMI

Seljaci bi cijenu pšenice mogli tražiti traktorima u Zagrebu?

Najznačajniji posao hrvatskog seljaka u sezoni poslova u polju, a to je svakako žetva pšenice, i ove je godine donio stare probleme – u pola žetve ponovno se ne zna otkupna cijena kilograma najvažnije krušarice

Poljoprivredni proizvođači ne žele pristati na cijenu kilograma pšenice nižu od 1,6 kuna po kilogramu, no tržište, a riječ je o nečemu što definitivno diktira cijenu, ne najavljuje cijenu višu od 1,2 kuna. Zbog svega, a poglavito zbog propasti posljednjih pregovora o otkupnoj cijeni pšenice između proizvođača i otkupljivača, seljaci ponovno najavljuju izlazak na ceste.

Na jednoj su strani seljaci, koji će i na novom sastanku idućega tjedna inzistirati na cijeni koja nije niža od 1,6 kuna, dok su na drugoj strani otkupljivači koji se pozivaju na stanje na burzama. 'Ne možemo dati pšenicu ispod dvije kune, iako otkupljivači preko malih mlinara spekuliraju i jednostavno ne žele izaći s cijenom', ukazuje Mato Mlinarić iz udruge Nezavisni hrvatski seljaci, dok je njegov kolega Dragutin Dukić iz Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje konkretniji: 'Vjerujte da dugo nećemo čekati. Ako se ne dogovorimo, već idući tjedan možemo biti na cesti.'

Na hrvatskim poljima pšenica je zasijana na 130.000 hektara, a po podacima Ministarstva poljoprivrede, očekuje se urod od 752.000 tona, što je više nego dovoljno za hrvatske potrebe. Seljaci tvrde da im za svaki hektar treba najmanje 8.000 kuna za proizvodnju, u što računaju cijene goriva, maziva, repromaterijala i zaštitnih sredstava, pa je jasna njihova računica o otkupnoj cijeni. 'Seljaku je prvi novac koji dobije u sezoni ono što ubere žetvom. Zato i mislimo da je kuna i 80 lipa najmanje što nam mogu dati', ukazuju seljaci iz vinkovačkoga kraja.

Prinosi pšenice - odlični

Prinosi pšenice na poljima Vukovarsko-srijemske županije, za koju se smatra da daje realne pokazatelje o ovogodišnjem urodu, kreću se između četiri i devet tona po hektaru. 'Prvi prinosi su više nego zadovoljavajući, jer standardni prinos za pšenicu iznosi između 5,5 i šest tona', potvrdio je Luka Lešić iz Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu Vukovarsko-srijemske županije.

Otkupljivači ne misle tako, jer smatraju da tržište treba formirati cijenu. 'Ne vidim višu cijenu od kunu i 10, odnosno kunu i 15 lipa, po kojoj se može trenutno raditi', poručuje seljacima Ivica Čapo iz Žitnih terminala, dodajući da sastanaka s proizvođačima za dvije godine, kad Hrvatska uđe u EU, više neće biti. Većina njegovih kolega jednostavno ne želi, u jeku žetvenih poslova, izlaziti s cijenom.

O svemu će se, u međuvremenu, očitovati i Ministarstvo poljoprivrede, kojemu će se obje strane obratiti kao svojevrsnom arbitru da bi se utvrdio model otkupa koji bi odgovarao svima. Ministar Petar Čobanković pak poručuje da ni cijena proizvođača, ni ono što nude otkupljivači nije realno. 'Mislim da bi se trebali naći negdje na sredini', smatra Čobanković.

Do konačnog očitovanja resornog ministarstva seljacima ostaje gledati u nebo da bi završili svoj posao u idućih 10-ak dana, što je optimalni rok, dok će otkupljivači pratiti cijene na burzi i stanje na tržištu susjednih zemalja.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još