Hrvatska IZMJENE ZAKONA

Vlada pokušava spriječiti crno vlasništvo u medijima

U skladu s najavama i tematikom posljednje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, Vlada je odlučila urediti transparentnost vlasničke strukture nakladnika medija i dati svoju potporu neovisnosti medija u Hrvatskoj, kazala je premijerka Jadranka Kosor

S današnje sjednice u Banskim dvorima Vlada je Saboru u hitni postupak poslala izmjene i dopune Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima, kojima se traži transparentnost vlasničke strukture nakladnika, prenošenje koncesije te zabranjuju pravni poslovi čiji je cilj prikrivanje vlasničke strukture za što su i utvrđene prekršajne odredbe.

Izmjenama se propisuje obveza dostavljanja do kraja svake kalendarske godine Hrvatskoj gospodarskoj komori, odnosno Vijeću za elektroničke medije, ovjerenih preslika isprava o stjecanju dionica ili udjela u nakladniku. Nije dopušteno prenošenje koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i radija na drugu osobu, te se preciziraju prekršajne odredbe koje uređuju dostavu podataka i isprava HGK, odnosno Vijeću za elektroničke medije i uvodi se prekršajna odgovornost za prikrivanje vlasničke strukture nakladnika i pružatelja medijskih usluga ili neobjavljivanje podataka o dioničarima i nositeljima udjela u Narodnim novinama, kazao je ministar kulture Jasen Mesić.

'Sve to nije zbog želje da uređujemo medije da se ne bi to shvatilo kao pritisak na medije i novinare, nego je svrha potpora svima onima koji profesionalno rade te neovisnosti medija te instrument protiv bilo čije zloupotrebe medija i novinara i priljeva prljavog novca u Hrvatsku', istaknula je Kosor.

Ispunjavajući dogovorenu obvezu, Vlada je odlučila i obeštetiti radnike Salonita u stečaju Vranjic koji su do 14. lipnja 2006. godine bili u radnom odnosu. Ministar gospodarstva Đuro Popijač objasnio je da će im kroz Fond za zaštitu okoliša iznos obeštećenja od 219.000 kuna zbog gubitka radnog mjesta biti isplaćen obročno kroz dvije godine: do kraja 2011. iznos od 109.500 kuna, a zatim 54.750 kuna do kraja lipnja 2012. te još jednom 54.750 kuna do kraja 2012. godine.

Prema zaključku s Gospodarsko-socijalnog vijeća. Vlada je izmijenila te dopunila Zakon o sudskom registru, pa će ubuduće u prijavi za upis u sudski registar osnivač ili osnivači trebati, uz ostale propisane obveze, priložiti i kod javnog bilježnika ovjerenu izjavu da nema(ju) nepodmirenih dugovanja i u smislu plaća, a ne samo poreza i doprinosa za mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje, kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koji je kazao da mjesečno između 18 i 25 tisuća radnika ne dobiva plaću na vrijeme.

Trebala bi se uskoro ispuniti i dugogodišnja želja sindikata i potreba za radnim sudovima. Naime, Bošnjaković je govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova, kazao je da je analizom stanja u sporovima iz radnih odnosa u općinskim sudovima u RH zaključeno da se najveći broj njih vodi na zagrebačkom Općinskom sudu. Iznio je podatak da postoji 30.000 neriješenih radnih sporova premda se prema nekim računicama spominjalo čak 200.000 takvih sporova.

Brojke iz analize pokazuju da je tijekom prošle godine, na svim općinskim sudovima u Hrvatskoj primljeno 15.409 predmeta iz područja radnog zakonodavstva, od čega se 7.805 odnosi na zagrebački Općinski sud. Stoga se nameće potreba osnivanja jednog specijaliziranog Općinskog radnog suda u Zagrebu, čime bi se omogućila uska specijalizacija u toj grani prava, a time i učinkovito, brzo i kvalitetno rješavanje radno-pravnih sporova i ostvarivanje prava iz radnih odnosa, zaključio je Bošnjaković.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još